Europski parlament pokrenuo raspravu o novoj GMO direktivi

Nakon što je u lipnju Europsko vijeće donijelo prijedlog nove direktive o GMO koji su mnogi ocijenili kontroverznim, Europski parlament je u srijedu započeo rad na istom dokumentu. Resorni Odbor za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane otvorio je raspravu o direktivi.

Dosadašnji sustav je zemljama članicama omogućavao zabranu uzgoja GMO kultura na temelju znanstvene procjene da je ista opasna za ljudsko i životinjsko zdravlja ili okoliš. Rezultat takvih propisa je uzgoj samo jedne GMO kulture u EU – kukuruza MON 810 koji se danas uzgaja na teritoriju 5 zemalja članica.

Problem nastaje kada jedan dio država želi odobrenje novih GMO kultura dok ostale za to ne žele ni čuti. Slučaj odobrenja kukuruza Pioneer zorno je razotkrio sve slabosti sadašnjeg sustava. Na temelju odluke Europskog suda pravde Komisija je razriješila blokadu u Vijeću, iako je 19 zemalja članica glasalo protiv odobrenja.

Prema Europskom vijeću, namjera nove direktive je da ubrza proces dobivanja dozvola za zemlje koje GMO žele, te da u isto vrijeme zemljama koje ih ne žele da veću samostalnost kod donošenja parcijalne ili potpune zabrane. Procedura odobrenja ili zabrane bi išla u dva koraka.

Prvi korak daje zemlji članici mogućnost da prije odobrenja nove GMO kulture najavi kako traži njegovu zabranu na dijelu ili cijelom svom teritoriju. Zahtjev ne treba biti ničim opravdan, a tvrtka koja je aplicirala novi GMO proizvod može i ne mora prilagoditi svoju prijavu za odobrenje zahtjevu zemlje članice. Ako tvrtka ne reagira na zahtjev, smatra se da se slaže sa zabranom svojeg proizvoda na dijelu ili cijelom teritoriju zemlje članice.

Drugi korak zemljama članicama daje mogućnost da nakon odobrenja nove GMO kulture u EU traže da se njihov teritorij isključi (opt-out) iz odobrenja na temelju ekonomskih, tradicijskih, poljoprivrednih, zdravstvenih, socijalnih i sličnih razloga. Do sad se odobrenje uskraćivalo na temelju znanstvenih ili zdravstvenih razloga i procjene rizika od strane EFSA-e (Europske agencije za sigurnost hrane).

Biljana Borzan, hrvatska europarlamentarka i članica resornog odbora EP smatra neprihvatljivim da suverene zemlje članice EU moraju od multinacionalnih tvrtki tražiti da uvaže zabranu GMO na njihovom teritoriju (1 korak). Nadalje, Borzan je na zasjedanju upozorila kako će tvrtke sudskim putem rušiti „opt-out“ zemalja članica budući da će se njihove zabrane temeljiti na slabim pravnim osnovama (2 korak).

“Jedna stvar je sigurna i treba nam biti polazište, većina naših građana ne želi uzgoj GMO kultura u svojim zemljama. Istini za volju, postoje države koje su otvorene za GMO i tu nastaje problem. Zemlje članice bi trebale dobiti više samostalnosti pri odlučivanju žele li GMO ili ne na svojem suverenom teritoriju. To je upravo ono što građani koje predstavljam žele, no moram izraziti određene bojazni glede sadržaja ovog prijedloga.

Smatram da treba ojačati pravnu osnovu kako bi restriktivne mjere na nacionalnoj razini u budućnosti imale veću težinu. Bojim se da će, ako direktiva prođe u ovom obliku, proizvođači GMO kultura sudskim putem moći pobijati nacionalne zabrane.

Nadalje, princip prema kojem suverene države moraju od biotehnoloških kompanija tražiti odobrenje da zabrane njihove proizvode smatram bizarnim. Krenemo li tim putem stvorit ćemo opasan presedan. Nova direktiva je potrebna i ide u pravom smjeru, no da bi u potpunosti ispunila svoju svrhu potrebno je neke dijelove značajno izmijeniti”, rekla je u raspravi Borzan.

Iz perspektive Hrvatske bitno je naglasiti da nova direktiva mora proći kroz Europski parlament. Zastupnici će imati priliku mijenjati i, ako to budu smatrali potrebnim, rušiti dogovor ministara zaštite okoliša EU.

Više:

https://gmo/borzan-pitala-europsku-komisiju-o-gmo-kukuruzu/

https://gmo/europska-komisija-odgovorila-borzan-gmo-samo-pod-strogim-uvjetima/

https://gmo/odbor-za-sigurnost-hrane-ep-ne-dajte-zeleno-svjetlo-gmo-kukuruzu/

Bruxelles, 3. rujan 2014.

Europsko vijeće GMO Hrana Klonirana hrana