Europski parlament je prošli tjedan u Strasbourgu izglasao proračun EU za 2016., čiji je krajnji izgled rezultat pregovora Europskog Vijeća, Parlamenta i Komisije. Na inicijativu hrvatske eurozastupnice Biljane Borzan u proračun je uvršten projekt o istraživanju prepreka u pristupu zdravstvenim uslugama vrijedan 250.000 eura. Radi se o pilot projektu, odnosno istraživanju koje financira Europska komisija kako bi se utvrdilo postoji li potreba i mogućnost da EU svojim djelovanjem utječe na ili riješi neki problem.

“Jedna od temeljnih misija Europske unije je jednakost njenih građana, no po pitanju pristupa zdravstvu jednakost ne postoji. Kod mogućnosti pristupa liječenju i lijekovima nejednakosti su trenutno velike. To se djelomično ogleda u npr. prosječnoj životnoj dobi pri čemu Španjolci u prosjeku žive 83.2 , Hrvati 77.8, a Litvanci 74.1 godine. Prosječno zdravstveno stanje Europljana značajno varira i cilj projekta je istražiti s kakvim preprekama se susreću kada trebaju liječnike i liječenje”, kazala je dr. Borzan, supredsjedateljica Interesne grupe za pristup zdravstvu Europskog parlamenta.

Pacijenti navode nedostatak liječnika, duge liste čekanja, skupoću usluga koje ne pokriva osiguranje,  neinformiranost, nedovoljan broj kreveta, udaljenost i slabu prometnu povezanost kao glavne probleme.

Prema podacima Eurostata, između 2005. i 2009. države članice EU su postigle značajan napredak u polju pristupa pacijenata zdravstvu. Broj građana koji su prijavili teškoće u pristupu je pao s 24 milijuna na 15 milijuna. Ekonomska kriza je obrnula taj trend i 2013. brojka se popela na 18 milijuna ljudi ili u prosjeku 3.6 posto populacije EU. S obzirom da se radi o prijavljenim teškoćama, za očekivati je da je realna brojka još veća.

“Hrvatski prosjek je nešto niži od europskog, 3.3 posto naših građana je 2013. prijavilo teškoće u dobivanju zdravstvene skrbi. U cijeloj EU prepreke su iste ili slične, no razlikuje se njihova učestalost i način na koji se mjere. Ovim projektom će se re-definirati koje su glavne prepreke i osmisli način kako ih mjeriti.  Krajnji cilj je dobiti rezultate na temelju kojih će Europska komisija poduzeti konkretne političke mjere u procesu izjednačavanja pristupa zdravstvu u cijeloj EU,” pojašnjava Borzan.

Problem sadašnjeg sustava je da prikuplja podatke iz 28 nacionalnih sustava od kojih mnogi imaju različite metodologije i prioritete.  Budući da je zdravstvo u ovlasti država članica, svaka od njih sama organizira svoj zdravstveni sustav i mjeri njegove rezultate. To značajno otežava osmišljavanje i provođenje zdravstvenih politika na razini cijele Unije.

“Od ovog projekta korist će na kraju imati prvenstveno pacijenti, ali i države članice. Sve europske države se susreću s npr. starenjem stanovništva, epidemijom kancerogenih oboljenja i pretilosti. EU ima sredstva i alate da se uključi u borbu protiv ovih  problema, no ona se rijetko pokrene bez konkretnih brojki i statistika”,kazala je Borzan.

Europska komisija će na temelju pilot-projekta tijekom 2016. raspisati natječaj vrijedan četvrt milijuna eura na koji će se moći prijaviti organizacije ili udruge koje djeluju u polju zdravstva i prava pacijenata. Rok za provedbu istraživanja je dvije godine, nakon čega će Komisija evaluirati rezultate i odlučiti hoće li na temelju njih razvijati strategije, preporuke, zajedničke akcije ili čak predložiti zakonodavna rješenja.

Bruxelles, 1.12.2015.

Lijekovi Zdravstvo