Zaštitimo brački kamen, pašku čipku, slavonski zlatovez

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta je jučer raspravljao u uvođenju oznake geografskog porijekla za ne-poljoprivredne proizvode.

Europska unije ima ujednačen sustav zaštite poljoprivrednih proizvoda. Zadnji primjer takvog proizvoda koji smo zaštitili je krčki pršut. Međutim, na europskoj razini već dugo traje rasprava o potrebi za uvođenjem geografskih oznaka za nepoljoprivredne proizvode.

U raspravu se uključila i hrvatska zastupnica Biljana Borzan koja je naglasila da bi se uvođenjem takvih oznaka prema Zelenoj knjizi Komisije iz 2014. stvorilo više od 4 milijuna radnih mjesta i to u najsiromašnijim regijama Europe. Dvije trećine regija iz kojih potječu nepoljoprivredni proizvodi sa oznakom zemljopisnog porijekla imaju stopu siromaštva ili stopu nezaposlenosti iznad 20 posto.

“Danas imamo jako puno krivotvorina na tržištu poput lažnog bračkog kamena ili pak škotskog tartana. Autentične predmete od tih materijala proizvode uglavnom mali obrti te im je jako teško ulaziti u  prave bitke s krivotvoriteljima, koje su skupe i dugotrajne. Uvođenjem jedinstvenog europskog sustava smanjila bi se pravna nesigurnost te povećalo povjerenje potrošača pri kupovini”, kazala je Borzan.

Čak 57,4 posto proizvođača je prijavilo velike probleme i gubitke zbog zloupotrebe njihove trenutačne oznake zemljopisnog porijekla koja je različita za većinu država članica. Krivotvorine najčešće dolaze iz zemalja Azije gdje krivotvore oznaku, ali i unutar EU gdje se manipulira imenima pa se imenu novog proizvoda manje kvalitete dodaje riječ “kraljevski”, “originalni” i slično. Litavska industrija lanenog tekstila se primjerice potpuno ugasila zbog krivotvorina.

“Oznake zemljopisnog porijekla su sve veći trend u svijetu. Indija je primjerice  zaštitila određene predmete povezane sa sarijama, slikama i šalovima. Uvjetuju trgovačke sporazume njihovim uvažavanjem. Zato ne vidim razlog zašto mi ne bi zaštitili hrvatski zlatovez, pašku čipku, bisernicu i slične kulturne i tradicijske nepoljoprivredne proizvode na EU razini”, kazala je Borzan.

Zastupnica Borzan je poslala i pismeno pitanje komisiji zajedno s kolegicama s Malte i Italije Dalli i Bonafe tražeći zaštitu nepoljoprivrednih proizvoda i pozivajući se na pravne argumente korištene u zaštiti poljoprivrednih proizvoda kojih se godišnje proda u iznosu 54,3 milijarde eura.

Povjerenica za unutarnje tržište Bienkowska je istaknula kako javna rasprava još nije završena, ali kako je ona zajedno sa ostalim nadležnim povjerenicima optimistična oko skorog uvođenja europskih oznaka podrijetla nepoljoprivrednih proizvoda.

Bruxelles, 07/05/2015.