Jedno od prvih obećanja Jean-Paul Junckera kao predsjednika Europske komisije bilo je da će promijeniti način odobrenja ulaska GMO-a na europsko tržište. Nakon što je 2014. direktivom državama članicama dana mogućnost zabrane uzgoja GMO na njihovom teritoriju, Komisija je nedavno izašla i s prijedlogom pravila o prodaji GMO hrane i stočne hrane.
“Unutar grupe eurosocijalista imali smo nekoliko sastanaka na ovu temu i opći je dojam da Komisijin prijedlog nije dobar. Koliko čujem, sličan stav imaju i neke druge političke grupe i zato smo zatražili da europski povjerenik za zdravlje i hranu Andriukaitis 8. lipnja dođe na Odbor i odgovori na naše kritike. Prema posljednjim informacijama, sasvim je moguće da Parlament odbije razmatrati dokument i vrati ga Komisiji,” izjavila je Biljana Borzan, članica Odbora za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta.
Komisijin prijedlog zaista daje državama članicama mogućnost zabrane prodaje GMO hrane, no u isto vrijeme im nalaže poštivanje međunarodnih trgovinskih sporazuma kojih je Europska unija potpisnik. U praksi je to nemoguće ostvariti, pogotovo jer se nacionalne zabrane neće smjeti temeljiti na utjecaju GMO hrane na zdravlje i okoliš. Naime, to je u nadležnosti Europske uprave za sigurnost hrane (EFSA) i u trenu kada je GMO hrana odobrena od Komisije, ona već ima EFSA-inu potvrdu da je neškodljiva.
“Iako se na prvi pogled čini vrlo sličnom direktivi o uzgoju, postoje značajne razlike. Komisija navodi kako je princip isti – kada EU da odobrenje za prodaju GMO hrane na razini Unije, država članica će imati pravo uvesti zabranu prodaje na nacionalnoj razini. No, za razliku od uzgoja gdje država zabranu može pravdati poljoprivrednim razlozima poput želje da promovira organsku proizvodnju, kod prodaje GMO hrane situacija je bitno drugačija. Kod uzgoja je argument o zagađenju “klasičnih” polja GMO sjemenom legitiman, ali teško je dokazati da GMO hrana na polici u trgovini zagađuje ne-GMO hranu”, upozorava Borzan.
EU zakoni obvezuju proizvođače GMO hrane da ona bude jasno označena kao takva. Budući da se time njena konzumacija stavlja na izbor potrošaču, biotehnološke kompanije će vrlo vjerojatno tužiti države koje njihove proizvode samostalno zabrane. Svjesni su toga i europarlamentarci, tako da prijedlog nije najbolje primljen u predstavničkom tijelu EU.
“Slučajno ili ne, nekoliko dana nakon predstavljanja prijedloga nove direktive o GMO hrani, Komisija je dala odobrenje za stavljanje na tržište 19 novih GMO proizvoda. Kod odobrenja svakog GMO-a države glasaju za ili protiv, ali im je potrebna kvalificirana većina, što je otprilike 20 država. Od 2003. anti-GMO države nikad nisu uspjele prikupiti kvalificiranu većinu i Komisija u tom slučaju ima pravo postupiti po vlastitom nahođenju. Svih 58 GMO proizvoda, koliko ih je sada na tržištu EU, odobrila je samostalno. To je nepravedno i Komisija to zna. Netko je procijenio da će novim odobrenjima potaknuti države članice i Parlament da objeručke prihvate novu direktivu,” smatra Borzan.
S obzirom na pregovore oko Transatlantskog trgovinskog i investicijskog partnerstva (TTIP), u javnosti se špekulira kako bi nakon njegovog potpisivanja GMO proizvodi puno lakše dolazili do europskog tržišta. Zanimljivo je kako je jedna od prvih reakcija na novu GMO direktivu došla od američkog glavnog pregovarača za TTIP Michaela Fromana, koji ju je ocijenio krajnje negativno. Kazao je kako smatra da će nova pravila otežati američkim biotehnološkim kompanijama pristup tržištu EU. Svoje protivljenje je odmah izrazio i Greenpeace, ali s argumentom da će direktiva imati potpuno obrnut efekt.
“Pretjerane su tvrdnje kako je GMO tehnologija nekakav vražji izum, no Hrvatskoj je dugoročno u interesu da ostane GMO-free zemlja. Tako ćemo se lakše brendirati kao proizvođač i izvoznik organske hrane koja je budućnost hrvatske poljoprivrede. Očuvanje bioraznolikosti je također bitan razlog za ograničavanje GMO uzgoja. Zaključno, hrvatski potrošači su velikom većinom protiv uvoza GMO hrane i njihov stav treba poštovati,” izjavila je eurozastupnica iz Slavonije.
Povezane Objave
02.10.2016
Borzan traži hitnu reakciju EU na lažne lijekove na internetu
Pojava proizvoda Miracle Mineral Solution (MMS) na hrvatskom tržištu, koji se nabavlja…
06.05.2016
Borzan protiv diskriminacije Hrvata na online tržištu
Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta usvojio je prijedlog…
04.11.2015
Borzan: Preskupi ljepotan na Dravi
Čitava dionica autoceste između Đakova i Osijeka stajala je 2,2 milijarde, a samo most…