Borzan: Manipulacija djecom radi povećanja prodaje

Hrvatska zastupnica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta Biljana Borzan je uputila pitanje Europskoj komisiji kojim naglašava potrebu zaštite najmlađih potrošača na zajedničkom tržištu od nesigurnih igračaka, nedostataka sustava uzbunjivanja i agresivnog reklamiranja.

Povjerenica za zaštitu potrošača Vera Jourova je nedavno objavila izvješće Europskog sustava za uzbunjivanje, tzv. RAPEX-a za 2014. godinu. Izvješće jasno pokazuje kako među opasnim proizvodima na tržištu čak 28 posto čine igračke, koje su time drugi najčešći sigurnosni rizik za potrošača.

“Premda se Komisija voli pohvaliti da RAPEX izvrsno djeluje, treba uzeti u obzir da tek nakon što neka djeca kupe i koriste proizvod, on bude povučen. Primjerice ako dijete bude izloženo kemikaliji iz odjeće ili igračke, ili pak jede štetnu dječju hranu, šteta je već učinjena”, kazala je Borzan u plenarnom govoru u Bruxellesu.

Čak i kada proizvod ima prepoznatljivu CE oznaku za tehnički ispravnost, ona nije jamstvo da je on siguran i kvalitetan. Naime, tom oznakom proizvođač jamči za sigurnost svoga proizvoda, ali testiranje nije provedeno od neke neovisne institucije. Takve oznake se često krivotvore, a i stavljaju se uglavnom samo igračke.

Borzan je u svom govoru naglasila i potrebu bolje regulacije marketinga usmjerenog prema djeci.

“Premda je crna lista nepoštenih trgovačkih praksi zabranila izravnu prodaju najmlađim potrošačima, djeca su i dalje zasipana oglasima, a u trgovačkim centrima ih se povlači za rukav. Marketinške aktivnosti su se pomaknule od jednostavnog direktnog uvjeravanja da je proizvod najbolji do tzv. “simboličkog oglašavanja” kojim se djecu pokušava uvjeriti da vrijede koliko vrijedi kupljeni proizvod tako da se proizvodi stavljaju u filmove sa superjunacima, ili se u reklamama pojavljuju popularni pjevači, i zakonodavstvo se tomu treba prilagoditi”, kazala je Borzan.

Takvo indirektno oglašavanje nije regulirano, a cilja sve mlađu populaciju kako bi se, među ostalim, stvorila vjernost određenom brandu. Procjenjuje se da djeca imaju sve veći utjecaj na kupovinu. Podaci iz 2012. pokazuju da samo u SAD-u djeca godišnje dobiju oko 40 milijardi dolara džeparca, ali njihov utjecaj na kupnju odraslih iznosi 700 milijardi dolara. Zato se sve više djece pojavljuje u reklamama za automobile ili kućanske aparate pojavljuju djeca.

Stručnjaci su ustanovili da, zbog potpunog prepuštanja prodaje djeci tokovima tržišta, postoji povezanost između bombardiranja oglasima i povećanja oboljenja od poremećaja u koncentraciji, dijabetesa, depresije , čak i u odrasloj dobi.

“Ukoliko se devetogodišnja djevojčica oblači kao Britney Spears u reklami za osvježavajući napitak, ili kao njena najdraža lutka, ona nije u stanju nositi se s načinom na koju ju okolina doživljava i to ostavlja dugotrajne posljedice na njen razvoj”, pojašnjava Borzan.

“Rasprava je li prodaja najmlađima obmanjujuća trgovačka praksa je bespredmetna, jer je očito da djeca, posebice najmlađa, nisu u stanju prepoznati cilj marketinške aktivnosti. Marketinške firme vole prebacivati odgovornost na roditelje, međutim raspon njihova djelovanja je toliki da su roditelji nemoćni. To vam je kao da prebacite odgovornost na roditelje što propisom niste odredili da automobili ne smiju juriti oko škole”, objašnjava Borzan.

Video