Sporazumi EU s duhanskom industrijom: Ugovor s vragom ili javni interes?

Četiri velike svjetske duhanske tvrtke plaćaju Europskoj Uniji naknadu za krijumčarene cigarete

Za svaku krijumčarenu kutiju cigareta, Europska unija od proizvođača naplati svojevrsnu kaznu. Rezultat je to sporazuma koji Unija ima s 4 velike duhanske tvrtke: Philip Morris International (PMI), Japan Tobacco International (JTI), Imperial Tobacco Limited (ITL) i British American Tobacco (BAT). Tvrtke su se sporazumom obvezale svoje proizvode prodavati samo legitimnim kupcima i sistem funkcionira tako da kompanije, između ostalog, plaćaju naknadu za svaku kutiju njihovih cigareta koja se zaplijeni u EU. Od 2004. od kad je potpisan prvi takav ugovor, države članice su od duhanskih kompanija uprihodile oko 2.5 milijarde eura. Čini se mnogo, no procjena je da krijumčarenje duhanskih proizvoda države članice košta više od 10 milijardi eura godišnje.

“Ugovor s Philip Morrisom ističe sljedeće godine i Europski parlament želi znati planira li se njegovo produljenje i ako da, po kojim uvjetima. Prema podacima Europske komisije, zapljene krijumčarenih cigareta Phillip Morrisa su u razdoblju od 2006. do 2008. pale za čak 85 posto. Očito je da je ovaj sistem poticaj industriji da bolje kontrolira plasman svojih proizvoda”, kazala je Biljana Borzan, članica Odbora za okoliš, zdravlje i hranu Europskog parlamenta.

I dok zagovornici javnog zdravlja kažu kako se radi o “ugovoru s vragom”, pobornici sporazuma ističu kako se radi o načinu da duhanska industrija nadoknadi štetu nastalu krijumčarenjem.

EU je prošle godine donijela novu duhansku direktivu prema kojoj će se, kroz identifikacijske brojeve, svako pakiranje cigareta proizvedeno u Uniju moći pratiti od tvornice do krajnjeg potrošača. No, to ne rješava problem krijumčarenja cigareta proizvedenih izvan EU i zato Komisija želi obnoviti sporazume.

Protivnici sporazuma ističu kako je Europska unija potpisnik Konvencije o kontroli duhana pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO). Konvencija je pravno obvezujuća i zabranjuje potpisnicima da sklapaju partnerske ugovore s duhanskom industrijom. Također upozoravaju da sporazumi poput ovoga stvaraju sukob interesa jer odvraćaju države članice da rade protiv interesa duhanske industrije od koje naplaćuju naknadu za krijumčarenje.

“Moja pozicija je jasna, cigarete su otrov i prijetnja javnom zdravlju. No, činjenica je da se kroz krijumčarenje na tržište stavljaju i krivotvorene cigarete koje su napravljene od tko zna čega. Kutija cigareta koja regularnim putem dođe na tržište Unije mora zadovoljavati određene zakonske kriterije i sadrži onoliko štetnih tvari koliko piše na pakiranju. Švercane cigarete su prijetnja ponajviše za mlade jer su jeftinije i šverceri ne traže osobnu pri kupnji”, upozorava Borzan.

Tijekom jučerašnje rasprave u Europskom parlamentu zastupnici su od Komisije tražili podatke o učincima i koristima koje su Unija i države članice imale od dosadašnjih sporazuma. Očekuje se kako će detaljan izvještaj biti predstavljen tijekom sljedećeg mjeseca.

“Država od krijumčarenih cigareta ne ubere porez i trošarine i štetu na kraju plate građani. Zato podržavam sve mjere koje tu štetu mogu umanjiti. Nužno je dubinski analizirati dosadašnji učinak sporazuma i procijeniti je li njihovo produljenje u zdravstvenom, financijskom, pravnom i općem interesu Europske unije. Ako se krene u novi sporazum s duhanskom industrijom, on mora biti ispregovaran transparentno”, komentirala je eurozastupnica Borzan.