Čišća i sigurnija pitka voda dostupna svima, to je glavni cilj izmjena EU direktive o pitkoj vodi koje su izglasane u Odboru za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta. Stupanjem nove direktive na snagu uvest će se novi način mjerenja čistoće vode, proširiti lista kemikalija i spojeva na čiju prisutnost će se testirati i obvezati države članice EU da promoviraju univerzalan pristup pitkoj vodi za sve građane.

– Voda je život i stoga smo odlučili postrožiti cijeli niz kriterija koje će morati ispunjavati pružatelji vodovodnih usluga. Nadalje, ova direktiva je i odgovor EU na prvu uspješnu građansku inicijativu, „Right2Water“, koja je, tražeći da se voda proglasi neotuđivim javnim dobrom i strateškim resursom, prije par godina skupila potpise nekoliko milijuna građana EU. Nažalost, incidenti poput onog u Slavonskom brodu pokazuju da pitku vodu i javno zdravlje treba dodatno zaštititi, – kazala je članica odbora, hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan.

Nova direktiva uvodi obavezno mjerenje prisutnosti hormonskih razarača poput bisfenola, beta-estradiola i nonifenola, tvari koje je znanost posljednjih godina identificirala kao prijetnju ljudskom zdravlju.

Znatno se postrožuju maksimalno dozvoljene vrijednosti za cijeli niz onečišćivača i toksina poput olova, bakterija i raznih industrijskih kiselina i spojeva. Nadalje, pružatelji vodovodnih usluga će morati značajno povećati uzorkovanje i broj točaka u vodovodnom sustavu na kojima ispituju kvalitetu vode.

– Prihvaćen je cijeli niz mojih zakonodavnih prijedloga od kojih bi svakako istakla dodavanje vrtića, škola, sveučilišta, domova umirovljenika i sportskih objekata na popis tzv. prioritetnih lokacija na kojima će se kvaliteta vode morati dodatno i temeljitije ispitivati. Takvi će se objekti staviti uz bok bolnicama kao lokacije na kojima obitavaju ranjive društvene skupine poput djece, starijih osoba i bolesnika, – izvijestila je Borzan. 

Mikroplastika je sve veći problem u kontekstu pitke vode, pojedina istraživanja su pokazala da je mikroplastika prisutna u oko 2/3 uzoraka vode iz vodovoda u europskim zemljama. No cjelovitih podataka za sve države članice nema, a mjerenja se vrše stihijski.  Borzan je, zajedno s kolegama iz svoje političke grupe, obvezala Europsku komisiju da izradi metodologiju za mjerenje prisutnosti mikroplastike u vodi.

– Tek posljednjih godina smo spoznali da mikroplastike u velikim količinama ima u vodi, hrani i okolišu. Još uvijek ne znamo koliko je točno ima, niti je dovoljno istražen njen utjecaj na ljudsko zdravlje, no možemo pretpostaviti da nije pretjerano pozitivan. Komisiju su smo obvezali da izradi metodologiju, a države članice da po njoj sustavno mjere prisutnost mikroplastike u vodenima masama iz kojih se crpi pitka voda, – najavila je SDP-ova europarlamentarka.

Osim zdravstvenog aspekta, nova direktiva o pitkoj vodi se bavi i problemom infrastrukture. Naime, čak 23 posto vode u vodovodnim sustavima se izgubi na putu od izvora do potrošača što je zapravo rasipanje vrijednog resursa i novca poreznih obveznika. Direktiva će ići na potvrdu plenarne sjednice Parlamenta u listopadu.

Kružna ekonomija Poplave Zdravstvo