U svijetu se rak godišnje dijagnosticira u oko 12 milijuna ljudi, a za 7,6 milijuna ljudi godišnje završi smrtnim slučajem. U EU-u rak je drugi najčešći uzrok smrti. U muškaraca rak uzrokuje svaki treći smrtni slučaj, a u žena svaki drugi. Godine 2008. dijagnosticirano je 2,5 milijuna oboljenja.

“Posebno je zabrinjavajuća nejednakost u kontroli oboljenja i liječenju među državama članicama EU-a, kao i unutar njih. Istraživanja su potvrdila kako su razlike među državama članicama znatne. Naime, prema podacima iz 2008. smrtnost od raka pluća u muškaraca tri je puta veća u najslabije stojeće države članice nego u najbolje stojeće države članice. Smrtnost od raka grlića maternice je 4 puta veća u nekim državama članicama od drugih. Razlike se mogu promatrati i među spolovima. Primjerice, rak pluća se u dvostruko više slučajeva manifestira kod muškaraca nego u žena na razini EU-a”, istaknula je u svom pitanju Europskoj komisiji zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan (SDP).

Isto tako, SIPOE (Society International of Pediatric Oncology Europe) upozorava na još jednu bitnu razliku: u siromašnijim zemljama članicama EU-a, prema nekim procjenama, smrtnost od raka je 10-20 posto viša nego u bogatijim.

Zastupnica Borzan je pitala Komisiju planira li nove programe na europskoj razini za suzbijanje raka, budući da je to jedini način na koji se možemo boriti s ovakvim nejednakostima. Isto tako, zanimalo ju je kakva je pozicija Europske komisije o novim, manje štetnim metodama liječenja raka, poput liječenja uz pomoć nanotehnologije, kako se ne bi nepotrebno oštećivalo zdravo tkivo.

U odgovoru Komisija naglašava kako  je svjesna da je europski pristup borbi protiv raka najbolji pristup. Naime, pokazalo se da suradnja EU s državama članicama u borbi protiv raka, zahvaljujući različitim inicijativama kao što su „Europa protiv raka” koja se provodila od 1987. do 2000. i Europsko partnerstvo za borbu protiv raka koje se provodilo od 2009. do 2013., pridonosi učinkovitosti borbe protiv raka te su prema nekim procjenama te inicijative spasile više stotina tisuća života.

Tim se inicijativama državama članicama nastoji pomoći u njihovim naporima da smanje pojavnost raka za 15 % do 2020.  koordiniranim djelovanjem, promicanjem nacionalnih planova za borbu protiv raka, razmjenom znanja i dobrih praksi o sprečavanju, odabiru i prikupljanju usporedivih podataka.

U ožujku ove godine Komisija s državama članicama pokreće novu zajedničku akciju za izradu europskog vodiča za poboljšanje kvalitete sveobuhvatnog nadzora raka kojim će se pomoći osigurati sredstva za borbu protiv nejednakosti u njegovu liječenju.

“Zadovoljna sam odgovorom Europske komisije koji potvrđuje da shvaćaju kako imaju važnu ulogu u suzbijanju raka. Također, Komisija radi i na novim metodama lječenja raka koje su manje štetne za organizam. Potvrdili su mi kako zahvaljujući Šestom i Sedmom okvirnom programu za istraživanje EU ima snažnu istraživačku bazu u nanotehnologiji”, rekla je Borzan.

Program Obzor 2020. predstavlja važan alat za nanotehnološko istraživanje s okvirnim proračunom od 230,70 milijuna eura za 2014. i 254 milijuna eura za 2015. U okviru tog dijela programa za istraživanje Obzor 2020. jedan poziv za nadmetanje posvećen je liječenju raka nanolijekovima.

Europski zdravstveni sektor ima koristi od napretka u nanomedicini, osobito u liječenju kardiovaskularnih bolesti, za protuupalna, protuinfekcijska i protutumorska sredstva te za terapeutske postupke u liječenju središnjeg živčanog sustava.