Europski parlament izglasao je danas novi zakon koji će postrožiti i uskladiti propise o kontrolama i inspekcijama u prehrambenom lancu. Posljednjih mjeseci salmonela i drugi problemi sa sigurnošću hrane u Hrvatskoj i EU poljuljali su povjerenje građana u prehrambenu industriju i sposobnost nadležnih službi da štite javno zdravlje.

“Europska komisija dobiva šire ovlasti da, u slučaju kada država članica ne može garantirati sigurnost hrane proizvedene na svom teritoriju, zaustavi prodaju i transport rizične hrane iz te zemlje. Novi propisi su dobra vijest za hrvatske građane jer će ubuduće učinkovitije sprječavati situacije kakvima smo svjedočili krajem prošle godine,” kazala je Biljana Borzan, članica Odbora za okoliš, zdravstvo i sigurnost hrane Europskog parlamenta.

Nova regulativa o inspekcijama na europskoj razini uspostavlja jednostavan, integriran i učinkovit sustav kontrole sigurnosti hrane te strože veterinarske i fitosanitarne standarde.

Jedna od novosti koje uvodi je princip vršenja inspekcija i kontrola koji se bazira na procjeni rizika. Prema njemu će se učestalije i temeljitije kontrolirati one proizvođače hrane koji imaju prošlost kršenja propisa, dok će “uzorni” proizvođači koji nisu imali problema sa zakonom biti rjeđe kontrolirani. Smisao promjena je da se veterinarske i druge inspekcije koncentriraju na problematične točke u prehrambenom lancu.

“Ako imate dvije farme jaja, od kojih je jedna više puta bila zatvarana i sankcionirana, a druga nikad nije imala problema, nije logično da inspekcije jednako kontroliraju obje. Regulativa propisuje da će države članice kod određivanja stupnja inspekcijskog nadzora procjenjivati i koliki je rizik da pojedini proizvođač vara potrošače oko svojstava, kvalitete, sastava i podrijetla hrane koju prodaje,” objašnjava hrvatska europarlamentarka.

Kažnjavanje prevara s hranom je također značajno postroženo novim propisima. EU će obvezivati države članice da prijevare s hranom financijski kažnjavaju najmanje u visini nelegalno stečenog profita ili postotkom ukupne zarade.

“Kazne moraju biti odvraćajuće da se izbjegnu situacije u kojima je maksimalna zakonska kazna za prevare s hranom manja od zarade ostvarene prevarom. Bilo je slučajeva u kojima se pokvarenim trgovcima isplatilo varati potrošače jer je nelegalna zarada bila višestruko veća od kazni. Između ostalog, regulativa propisuje zakonsku zaštitu za zviždače koji prijave slučajeve prijevara i povreda sigurnosti hrane,“ izjavila je Borzan.

Uvoz iz trećih zemalja u EU će također biti podvrgnut strožim kontrolama kako bi se izbjeglo puštanje hrane sumnjive kvalitete na unutarnje tržište Unije. Do sad je bilo određenih razlika između carinskih i veterinarskih praksi zemalja na vanjskim granicama Unije. Novi propisi dokidaju te razlike i uvode unificirane granične procedure za provjere uvoza životinja te proizvoda životinjskog i biljnog porijekla poput mesa, mlijeka i brašna.

Regulativa stupa na snagu 2019. godine kako bi se državama članicama dalo vremena da reformiraju i pripreme svoje nadležne službe za preuzimanje novih odgovornosti.

*Puni naziv je Regulativa o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja”.

 

Strasbourg 16.3.2017.

Hrana