Borzan: GMO regulativa je neprovediva i stvara pravnu nesigurnost

Odbor za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta je u srijedu službeno započeo proceduru odbijanja nove regulative o upotrebi GMO hrane i stočne hrane.  Nakon žustre rasprave, predsjednik Giovanni La Via je predložio zaključak kojim odbor odbija regulativu i poziva Europsku komisiju da prijedlog povuče. Europski parlament relativno rijetko pokreće takvu proceduru, no u ovom slučaju postoji konsenzus svih političkih stranaka.

“Rijetko kad vidimo da se sve političke grupe slože oko nečega, no Komisija ih je uspjela ujediniti protiv nove GMO regulative.  Kritiziraju je svi, od Greenpeacea do lobista GMO kompanija. Nitko ne želi pravnu nesigurnost koju bi njena primjena donijela,” kazala je članica odbora, hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan.

Komisijin prijedlog daje državama članicama mogućnost zabrane prodaje GMO hrane kada se ona odobri na razini EU, no u isto vrijeme im nalaže poštivanje međunarodnih trgovinskih sporazuma kojih je Europska unija potpisnik.  U praksi je to nemoguće ostvariti, pogotovo jer se nacionalne zabrane neće smjeti temeljiti na utjecaju GMO hrane na zdravlje i okoliš. Naime, to je u nadležnosti Europske uprave za sigurnost hrane (EFSA)  i u trenu kada je GMO hrana odobrena od Komisije, ona već ima EFSA-inu potvrdu da je neškodljiva.

“Nova direktiva bi izazvala kaos na zajedničkom tržištu i rezultirala tužbama biotehnoloških tvrtki protiv  država članica koje bi uvele nacionalne zabrane. Postavlja se pitanje kako kontrolirati uvoz takve hrane ako na zajedničkom tržištu EU nema carinskih kontrola. Države koje uvedu zabrane bi u isto vrijeme morale poštovati slobodu prijevoza GMO hrane kroz svoj teritorij. Tekst je tako sročen da bi se dala mogućnost regijama unutar jedne države da odlučuju žele li prodaju GMO hrane ili ne. Ovako sročena regulativa je neprovediva,” upozorila je Borzan.

Komisija je pokušala preslikati sustav izuzimanja država članica koji je u travnju uveden za uzgoj GMO-a. No, u toj direktivi su jasno nabrojeni valjani razlozi na temelju kojih bi države mogle zabraniti uzgoj na svojem teritoriju. Prijedlog regulative o upotrebi GMO hrane ne navodi razloge, već samo propisuje da moraju biti “valjani, proporcionalni i ne-diskriminirajući”. EU zakoni obvezuju proizvođače GMO hrane da ona bude jasno označena kao takva. Budući da se time njena konzumacija stavlja na izbor potrošaču, biotehnološke kompanije će vrlo vjerojatno tužiti države koje njihove proizvode samostalno zabrane.

“Iako se regulativa na prvi pogled čini vrlo sličnom direktivi o uzgoju, postoje značajne razlike. Za razliku od uzgoja gdje država zabranu može pravdati poljoprivrednim razlozima poput želje da promovira organsku proizvodnju, kod prodaje GMO hrane situacija je bitno drugačija. Kod uzgoja je argument o zagađenju “klasičnih” polja GMO sjemenom legitiman, ali teško je dokazati da GMO hrana na polici u trgovini zagađuje ne-GMO hranu. Biotehnološke kompanije bi nacionalne zabrane temeljene na ovoj regulativi jednostavno rušile pravnim putem”, smatra Borzan.

Prijedloge europskih zakona koje predlaže Komisija gotovo uvijek prati procjena učinka njihove primjene u praksi. To je zapravo istraživanje o tome kako će novi propisi utjecati na tržište, potrošače, proizvođače i slično. U ovom slučaju Komisija prijedlog regulative nije popratila procjenom učinka.

“Izostanak procjene učinka nije slučajan niti drži vodu objašnjenje Komisije da nisu imali dovoljno vremena. Vjerojatno su i sami bili svjesni da bi istraživanjem dobili negativne rezultate. Odbacivanjem ovog prijedloga ne šaljemo poruku da je sadašnji sustav dobar. On je nepravedan i treba ga mijenjati, no ne na način kako to predlaže nova regulativa. Brine me što je europski povjerenik Andriukaitis na moje pitanje ima li Komisija plan B jasno odgovorio da nema, izjavila je zastupnica iz Slavonije.

Hrvatski sabor je također donio mišljenje u kojem kaže kako RH trenutno nije u mogućnosti u cijelosti podržati Komisijin prijedlog radi niza manjkavosti i pravne nesigurnosti koje bi donio.

“Ne smatram kako je GMO tehnologija nekakav vražji izum, no Hrvatskoj je dugoročno u interesu da ostane GMO-free zemlja. Tako ćemo se lakše brendirati kao proizvođač i izvoznik organske hrane koja je budućnost hrvatske poljoprivrede. Hrvatski potrošači su velikom većinom protiv uvoza GMO hrane i njihov stav treba poštovati,” zaključila je Borzan.

Video