Približno 700.000 ljudi u Hrvatskoj živi u objektima tzv. kolektivnog stanovanja, a veliki dio njih pripada skupinama umirovljenika, invalida i obitelji s malom djecom. Određeni dio takvih zgrada spada u skupinu do pet ili šest etaža kojima prilikom izgradnje nije ugrađeno dizalo, te je tim kategorijama stanovništva znatno otežana dostupnost do stana. Prema prvim procjenama, u Hrvatskoj postoji potreba za ugradnjom najmanje 8.500 dizala u višestambenim zgradama koje imaju uvjeta za njihovu ugradnju.

Tim se povodom zastupnici u Europskom parlamentu, Biljani Borzan, obratio Koordinacijski odbor udruga HP i HT umirovljenika Hrvatske. Predsjednik Koordinacijskog odbora Želimir Manenica navodi kako prosječna cijena ugradnje jednog dizala iznosi oko 350.000 kuna, a u razdoblju od 2017. do 2020. godine za tu namjenu je potrebno blizu tri mlijarde kuna, odnosno oko 400 milijuna eura.

– Zastupnicu Borzan smo zamolili za pomoć budući da je naš prijedlog da se prema tijelima EU ide s inicijativom da se iz odgovarajućih EU fondova osigura 80 posto bespovratnih sredstava za te namjene – kaže Manenica, dodajući kako su za ovu inicijativu dobili potporu više drugih umirovljeničkih i invalidskih udruga, ali i Hrvatske udruge za dizala.

Svoj prijedlog temelje na jednoj ranijoj odluci tijela EU prema kojoj Unija ubuduće neće financijski sudjelovati u izgradnji objekata-domova za umirovljenike i starije osobe, u bilo kojoj zemlji članici EU. Umjesto toga dana je preporuka članicama EU da umirovljenici, stariji ljudi teže i teško pokretne i invalidne osobe trebaju ostati u svojim stanovima što je moguće dulje uz pružanje odgovarajuće neformalne skrbi.

U želji da podupre ovu inicijativu, zastupnica Borzan je uputila pisano pitanje Europskoj komisiji o mogućnostima sufinanciranja prilagodbe stambenih zgrada starijim osobama.

– Komisija je 2014. donijela nove smjernice za ulaganja u kohezijsku politiku EU-a za razdoblje između 2014. i 2020. u kojima se navodi da bi se sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova trebala koristiti u skladu s razvojem alternativa institucionaliziranoj skrbi. Velik problem starijim osobama predstavlja mobilnost, a jedan od primjera je stanovanje u višekatnim stambenim zgradama koje nemaju dizala. Postoji li mogućnost sufinanciranja njihove ugradnje iz fondova EU-a i kojih – glasilo je pitanje zastupnice Borzan.

U nedavno pristiglom odgovoru Komisije, koje je potpisala povjerenica za regionalnu politiku, Corina Creţu, stoji kako su države članice odgovorne za provedbu programa i mjera fondova, te da bi trebale to činiti u skladu s odgovarajućim zakonskim odredbama.

– Ovisno o ciljevima programa za razdoblje 2014. – 2020. te mjere mogu obuhvaćati infrastrukturu za skrb za starije osobe, uključujući stambenu infrastrukturu i njezine prilagodbe, posebno onu koja se sufinancira iz Europskog fonda za regionalni razvoj – stoji u odgovoru Europske komisije.

– Izrazito sam zadovoljna takvim odgovorom Europske komisije jer to znači kako je ova inicijativa dijela hrvatskih umirovljeničkih udruga na dobrom tragu. Sljedeći korak je u tome da se ova inicijativa formalizira uz pomoć hrvatske Vlade i jedinica lokalne samouprave. Kao zastupnica osobno ću i ubuduće davati potporu takvim inicijativama – izjavila je zastupnica Borzan.

Bruxelles, 14.12.2016.

Europska komisija Malo i srednje poduzetništvo