U RH 200.000 alkoholičara, potrošnja po glavi pri vrhu EU

Uspjeh europskih i nacionalnih zakona koji se sustavno provode u cilju smanjenja broja pušača (veći porezi, objava fotografija posljedica pušenja na ljudske organe, povećanje svijesti, zabrana light oznaka i atraktivnog pakiranja) može se djelomično preslikati i na problem alkoholizma i prekomjernog uživanja alkohola. To je jedan od argumenata Odbora za okoliša, zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta koji je izglasao tzv. “Rezoluciju o alkoholu”.

“Rezolucija se najviše bavi mjerama za prevenciju alkoholiziranja maloljetnika i vozača. Naime, prekomjerno konzumiranje alkohola Europsku uniju godišnje košta preko 150 milijardi eura, a čak četvrtina prometnih nesreća povezana je s tim problemom. Preko 10.000 ljudi godišnje pogine samo zato što je netko bio pijan za volanom. Nadalje, maloljetnicima treba onemogućiti pristup i konzumaciju alkohola, stoga podržavam i radikalne mjere. Odrasli ljudi su odgovorni za svoje odluke, no na društvu je odgovornost posebne brige o mladima,” kazala je članica tog odbora, zastupnica Biljana Borzan, dodajući kako je Hrvatska u vrhu europske crne liste s 200.000 alkoholičara i potrošnjom od preko 12 litara čistog alkohola po glavi stanovnika, dok je prosjek EU 10,9 litara.

“Alkoholičar je manje učinkovit na poslu, povećava rizik u prometu, potencijalni je nasilnik u obitelji, stvara veći trošak za zdravstvo i općenito teret je cjelokupnom društvu. Borba protiv alkoholizma se ne može voditi samo kroz zdravstvo, već i kroz obrazovanje, socijalnu skrb, poreze, trgovinu, zaštitu potrošača i druge politike” navodi Borzan koja je aktivno  sudjelovala u izradi rezolucije.

Inače, Europska komisija od 2012. oteže s novom Strategijom o alkoholu kojom se predlažu europske i nacionalne mjere za smanjenje štete uzrokovane alkoholom. Jedan od razloga je i kultura pijenja koja je ukorijenjena u brojnim državama članicama, ali i otpor industrije alkoholnih pića koja zapošljava veliki broj ljudi.  Rezolucija Europskog parlamenta je sredstvo pritiska na Komisiju i povjerenika za zdravstvo Andriukaitisa kojom ih se želi natjerati da predlože nove mjere i propise.

Između ostalog, predlažu se obvezno označavanje kalorijske vrijednosti u alkoholnim pićima, budući da su ona za sada izuzeta od te obveze.

“Problem je složen i zato ni rješenja nisu jednostavna. Primjer označavanja kalorijske vrijednosti alkohola zorno pokazuje kako zakonske mjere mogu imati dvojak efekt. Maloljetnici, pogotovo djevojke, su posebno osjetljivi na fizički izgled, no većinom ne znaju da alkoholna pića sadrže mnogo kalorija. Smatra se da bi navođenje energetske vrijednosti pomoglo odvraćanju mladih od alkoholiziranja. S druge strane, događa se da mlade djevojke koje su s tim upoznate ne jedu prije izlaska kako bi mogle što više popiti. Zato je potrebno prvo napraviti procjenu učinka i odvagnuti dobre i loše efekte novih propisa,” upozorava Borzan.

Što se predlaže rezolucijom o Alkoholu:

– obvezne oznake upozorenja na bocama za trudnice i vozače

– strože provođenje zakona o zabrani prodaje alkohola maloljetnicima

– micanje trgovina s alkoholom iz blizine škola i sličnih ustanova

– označavanje kalorijskih vrijednosti u jedinici alkoholnog pića

– uvođenje univerzalne minimalne dobi za kupnju alkohola od 18 godina (u dijelovima EU ona je 16)

– stroža ograničenja za marketing alkoholnih pića

– porezne mjere kojima bi se regulirala minimalna cijena alkoholnih pića

– učinkovitija kontrola kupnje i dostave alkohola preko Interneta