Obmanjivanje potrošača lažnim 'poklon' proizvodima

Zamjenska članica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta Biljana Borzan je postavila pitanje Europskoj komisiji na koji način će zaštititi potrošače od poplave proizvoda s lažnim “gratis” oznakama i poklonima koji su zapravo dijelom ili u potpunosti naplaćeni.

Već se neko vrijeme na razini EU vodi rasprava što je točno zavaravajuće pakiranje i na koji način bi se trebalo regulirati tržište u cilju zaštite potrošača od manipulacije. Kolika je važnost pakiranja pri odluci za kupnju, svjedoči i podatak daje čak 73 posto potrošača zavarano njime.

“Posebno privlačnim se potrošaču čine tzv. “gratis” pakiranja u kojima se postotak proizvoda daje besplatno, ili pak cijeli dodatni proizvod, a kada se cijena sagleda, nerijetko se pokaže da je proizvod plaćen ili preplaćen u odnosu na pakiranje bez “gratis” udjela ili “poklona”.  Istraživanja na razini EU su pokazala da upravo takva  pakiranja zahtijevaju poseban oprez”, objašnjava Borzan.

Na primjer, mađarske udruge potrošača smatraju da  “gratis” pakiranja obmanjuju potrošače više od manipulacija dizajnom kako bi se uvjerilo potrošače da je proizvod veće kvalitete ili kvantitete. Potrošači najčešće reagiraju na dodatni proizvod, primjerice kada uz perač dođe i sredstvo za pranje poda, a tek onda na postotak.

“Kažu da je često riječ o obmani i da se “poklon”  itekako naplati. Zato predlažu da se u Direktivu o nepoštenim trgovačkim praksama uvrsti i zabrana obmanjivanja potrošača lažnim “poklon” proizvodom”, objašnjava Borzan.

Grčke i bugarske udruge potrošača, s druge strane, prioritetnim smatraju regulacije oznake na ambalaži da je postotak proizvoda besplatan. Daju primjer čašice jogurta. Ako na jogurtu piše 200g+10% gratis, očekivalo bi se da je pakiranje za 10% veće od onoga od 200 grama bez gratis udjela. Međutim, često se događa da je proizvod bez gratis oznake povučen s tržišta i potrošač nema  s čime cjenovno i količinski usporediti je li tih 10% uistinu gratis.

“Osobno smatram da je najočitiji prekršaj koji se treba regulirati na razini EU proizvodnja proizvoda koji na sebi imaju trajnu “gratis” oznaku bez da uopće postoji taj proizvod u drugoj  veličini. Takvih proizvoda poput pića, jogurta, vrećica hrane za životinje i slično ima i na policama u Hrvatskoj. U takvim situacijama je riječ o manipulaciji od samog izlaska proizvoda na tržište, koji se potom prodaje po cijeloj EU!”, kaže Borzan.

Europski parlament je 2012. objavio studiju kojom se predlaže niz metoda kojima bi se trebala zabraniti prodaja lažnih “gratis” proizvoda.

“Predlažu se izmjene Direktive o nepoštenim trgovačkim praksama u koju bi se trebao uvrstiti članak koji definira zavaravajuća pakiranja, i da se manipulacije postotkom uvrste na Crnu listu nepoštenih trgovački praksi Europske komisije. Predlaže se i osnivanje istraživačkog centra na razini EU koji će pratiti razvoj tržišta u tom pogledu i raditi na standardizaciji pakiranja. I sama sam postavila pitanje Komisiji hoće li i kada ijedno od tih rješenja biti usvojeno  s ciljem što bržeg rješenja problema”, kaže Borzan.