EU je potrebna nova strategija borbe protiv zlouporabe alkohola

Odbor za zaštitu okoliša, javno zdravstvo i sigurnost hrane Europskog parlamenta raspravljao je 12.veljače o Strategiji EU protiv zlouporabe alkohola.

Statistika je nemilosrdna: liječnici su ustvrdili da je u preko 60 kroničnih bolesti alkohol rizični faktor. Statistika također kaže kako su Europljani najveći svjetski potrošači alkohola. Ta ista statistika će otkriti i da su u EU socijalni troškovi, izravno i neizravno vezani uz alkohol iznosili 155,8 milijardi eura, većinom izvan sustava zdravstvene skrbi ( 82 milijarde eura ). Usporedbe rad, to je 16-mjesečni iznos zajedničkog proračuna EU iz kojega financiramo regionalni razvoj, poljoprivredu, znanost i istraživanje, zapošljavanje mladih, voće u školama, vanjskopolitički servis, sigurnost i nadzor granica.

„Smatram da se radi o iznimno važnoj temi jer je prekomjerno uživanje alkohola važan zdravstveni i socijalni problem u čitavoj EU, a naravno i šire. Oko zloporabe alkohola postoje mnoge poznate činjenice. Neke od njih su možda manje u našem fokusu, kao npr. da jetra muškarca tri puta bolje i brže prerađuje alkohol od jetre žene, što znači da će žene puno brže i s manjom količinom alkohola postati kronični alkoholičari, tako da je bitka boraca za jednaka prava žena s pravima muškaraca na ovom polju unaprijed izgubljena za žene,” kazala je europarlamentarka Biljana Borzan tijekom rasprave u odboru.

Problemi s pretjeranom potrošnjom alkohola širom EU su jednaki – iako cijene alkoholnih pića, prema Eurostatu variraju indeksima od 67 do 175, ako se za sredinu uzme EU prosjek.
Građani su manjkavo informirani od štetama pretjerane konzumacije alkohola – za liječnika, to su ne samo ovisnost, već i bolesti gušterače, jetre, probavnog trakta, kardiovaskularnog sustava. Alkohol je faktor u nastanku raka i značajno ishodište problema s duševnim zdravljem. On razara i fizički i socijalno i materijalno.

Zakoni, osim u principu, ne štite maloljetnike od zloupotrebe niti su prakse prilagođene potrebama kampanje podučavanja najmlađeg dijela populacije o štetnosti alkohola. U ovom segmentu, osim čvršće regulative, vjerojatno bi bilo veoma korisno intenzivnije i organizirano, i to na EU razini, razmjenjivati iskustva i korisne prakse.

„Pridružujem se kolegama koji pozivaju Komisiju da ponovno razmotri svoju odluku o neažuriranju Strategije o alkoholu Europske unije. Radi se o dokumentu izrađenom 2006. godine, u vremenima prije krize. Ne smijemo smetnuti s uma učinak socijalne i ekonomske depresije na porast potrošnje alkohola te posredno na porast negativnih popratnih učinaka na naše društvo,” zaključuje Borzan.

Više statistike:

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php/Comparative_price_levels_for_food,_beverages_and_tobacco

tablice potrošnje:

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/product_details/dataset?p_product_code=HLTH_EHIS_DEhttp://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=hlth_ehis_de10&lang=en