Europski parlament protiv njemačkih proizvoda od azijskih dijelova

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta usvojio je prijedlog hrvatske europarlamentarke  Biljane Borzan o uvođenju obavezne oznake zemlje proizvodnje.

U svoju Rezoluciju o strategiji jedinstvenog tržišta Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača je na prijedlog naše europaralmentarke Biljane Borzan uvrstio oznake o zemlji proizvodnje kao nužan uvjet za zaštitu potrošača i borbu protiv krivotvorenja.

Prema istraživanju Društva “Potrošač” čak 72,8 posto hrvatskih potrošača se izjasnilo da im je podatak o zemlji proizvodnje/podrijetla ključna informacija prilikom svake kupnje. Njih 18,7 posto smatra da je izostavljanje zemlje porijekla iz obavijesti o proizvodu u funkciji skrivanja kvalitete proizvoda.

“Istraživanja i na europskoj razini su pokazala kako potrošači nisu zadovoljni postojećim tzv. “made in” oznakama. Naime, te oznake su najčešće na dobrovoljnoj bazi. Primjerice, kada kupite proizvod iz Njemačke koji je deklariran kako njemački proizvod, podrazumijevate da su svi ili bar vitalni dijelovi iz Njemačke. Međutim, vrlo često je on samo sastavljen tamo, a dijelovi su iz azijskih zemalja”, objašnjava Borzan.

Upravo zato je jako velik otpor europskih država koje imaju razvijenu industriju koje se protive jasnim kriterijima što ta oznaka mora podrazumijevati.

“Jedna od zemalja koje se najviše opiru oznaci je Njemačka. Naime, oni se nalaze u jednoj konfliktnoj situaciji. Nedavno je Savezni sud zabranio oznaku “proizvedeno u Njemačkoj” na ambalaži kondoma koji su se našli na tržištu jer je proizvod samo konačno obrađen i upakiran u Njemačkoj, ali su osnovne sastavnice iz azijskih zemalja. S druge strane, smatraju da bi ova oznaka učinila veliku štetu njihovoj autoindustriji, jer su auti koji imaju sastavne dijelove iz drugih zemalja sada slobodno deklarirani kao njemački proizvod”, objašnjava Borzan.

Nasuprot tome, zemlje poput Francuske i Italije su od te oznake sebi već stvorile brand u svijetu, posebice u tekstilnoj i keramičkoj industriji. Susreću se s konstantnim krivotvorenjem njihove oznake i troše velike količine sredstava na pravnu borbu. Borzan smatra da bi od takve oznake profitirali i hrvatski proizvođači koji bi lakše mogli stvoriti prepoznatljiv brand.

“Oznake europske zemlje proizvodnje podrazumijevanju određene proizvodne, ekološke i sigurnosne standarde. Potrošači su zbunjeni i obmanjivani postojećim sustavom. Zato mi je drago da je i ovaj problem našao svoje mjesto u Strategiji za jedinstveno tržište EU”, kaže Borzan.

Bruxelles, 25.04.2016.