Odnedavno se u Hrvatskoj počeo javljati zabrinjavajući trend objavljivanja neprimjerenih fotografija maloljetnih djevojaka na društvenim mrežama. Slično je zabilježeno i u drugim zemljama regije te nekim članicama EU.  Fotografije su često objavljene bez njihovog pristanka, a njihovo otklanjanje je bilo dugotrajno te je samo privlačilo medijsku pažnju na incident, a time i na fotografije.

Budući da nacionalno zakonodavstvo država članica najčešće nema mehanizama kojima bi se borilo protiv takvog zastrašujućeg trenda na nadnacionalnoj razini, niti primoralo društvene mreže da takve fotografije uklanjaju velikom brzinom, ili propišu pravila za stróże sankcioniranje takvih korisnika, zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan (SDP) je pitala Europsku komisiju što čini kako bi se  takav oblik nasilja na društvenim mrežama sankcionirao, a njegove posljedice što prije bile uklonjene.

«Kao zamjenskoj članici u Odboru za ravnopravnost spolova dužnost mi je učiniti sve u mojoj moći kako bih zaštitila mlade djevojke od trauma koje će ih pratiti cijeli život. Rad Komisije na zaštiti prava maloljetnika i oodraslih na internetu valja požuriti kako bi pratio ubrzan razvoj svih oblika internetske komunikacije », kazala je Borzan.

U Hrvatskoj 93% maloljetnika ima profil na društvenim mrežama, a svaki peti na njima provede više od 3 sata dnevno. Čak 12,1% djece je doživjelo nasilje na društvenim mrežama, a 9,6% se ponašalo nasilno. Na razini EU djeca u prosjeku počinju koristiti internet od 7 godine, a djeca od 9-16 godina provedu na njemu 88 minuta na dan.

Ti podaci pokazuju da postoji velik prostor gdje se može vršiti nasilje nad maloljetnicima. Posebice zastrašujuć je spomenuti oblik nasilja nad maloljetnicama zbog njegovih dugotrajnih posljedica, kako po psihičko zdravlje žrtava, tako po utjecaju na kulturu društva u kojem takvo nasilje prestaje izazivati sablazan.