U Berlinu je prije nekoliko dana protiv TTIP-a prosvjedovalo od 100 do 250 tisuća ljudi, ovisi pitate li policiju ili organizatore. Koja god brojka bila točna, radi se o dosad najvećoj manifestaciji usmjerenoj protiv potpisivanja trgovinskog sporazuma koji bi stvorio zonu slobodne trgovine između SAD i EU.

“Ugodno me iznenadila  vijest da je toliko ljudi izašlo na ulicu jer ih zanima TTIP. To znači da je javnost zainteresirana i da Europljani shvaćaju koliki utjecaj zaključenje tog sporazuma može imati na njihove živote. Hrvatska je također značajno napredovala po pitanju svijesti o TTIP-u u odnosu na prije godinu dana. Europarlamentarci su tu odradili značajan dio posla,” smatra hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan.

Osim vijesti o prosvjedu u Njemačkoj, u proteklih mjesec dana se dogodio još niz događaja važnih za priču o TTIP-u.  Jedan od njih je prijedlog Europske komisije kojim bi kontroverzni sustav razrješenja sporova između država i tvrtki ISDS zamijenio stalni i javni Investicijski sud.

“Komisija je s ovim prijedlogom zapravo popustila pod pritiskom i ispunila zahtjev Parlamenta koji je formuliran u ljetos izglasanoj rezoluciji o TTIP-u.  Socijalisti i demokrati su tada predložili da se ISDS ukine i zamijeni novim sustavom u kojem se transparentno biraju suci, vode procesi i ima pravo žalbe na odluke.  Prijedlog Komisije ispunjava sve te uvjete, no prije konačne ocjene potrebna je detaljna i dubinska analiza kako bi se identificirale bilo kakve potencijalne pravne “rupe” u prijedlogu,” kazala je Borzan.

S američke strane reakcije na prijedlog Europske komisije su uglavnom negativne, neki su išli toliko daleko i rekli da bi izbacivanje ISDS-a moglo pokopati pregovore o TTIP-u. Ono što je nesporno je da bi ovaj prijedlog, ako se usvoji, na globalnoj razini mogao promijeniti način na koji se rješavaju trgovinski sporovi.

Za Transatlantsko Trgovinsko i Investicijsko Partnerstvo (TTIP) je vrlo važna vijest da su završeni pregovori o Transpacifičkom Partnerstvu (TPP). Lako se pogubiti u kraticama, no radi se o sličnom trgovinskom sporazumu kojeg su nakon šest godina pregovaranja sklopile SAD i dvanaest zemalja koje obrubljuju Pacifik.

“Kada sam bila u Washingtonu s delegacijom Europskog parlamenta, naši sugovornici u State Departmentu i Kongresu su nam otvoreno rekli da je za njih prioritet dovršenje pacifičkog sporazuma. Sada kada je ta priča gotova, pregovori oko TTIP-a bi se  mogli ubrzati. S druge strane, kandidatkinja za američku predsjednicu Hillary Clinton je nedavno izjavila da ne podržava način na koji je ispregovaran pacifički sporazum. Njen najveći konkurent za kandidata Demokratske stranke  Bernie Sanders je još radikalniji u protivljenju. Pitanje je kako će američki izbori utjecati na ratifikaciju TPP i budućnost TTIP-a,” upozorava Borzan.

Jedna od točaka koja je izazvala negodovanje u Hrvatskoj bila je špekulacija da Sabor neće imati pravo glasa kada se i ako bude ratificirao TTIP. Zastupnica Borzan je poslala pismena zastupnička pitanja Europskom Vijeću i Komisiji sa zahtjevom da daju tumačenje tko na kraju odlučuje u ime građana EU.

“Iz Vijeća, koje predstavlja države članice, su mi odgovorili kako oni smatraju da će TTIP zahvaćati u nacionalne politike te prema tome mora biti ratificiran u parlamentima svih 28 država članica. Komisija je dala pitijski odgovor da će nacionalni parlamenti glasati o TTIP-u ako on bude u njihovoj nadležnosti, a ako ne bude, neće.  Moj stavi i stav Republike Hrvatske je da Sabor treba odlučivati o prihvaćanju ili odbacivanju TTIP-a. Radi se o povijesnom sporazumu koji bi mogao značajno izmijeniti naše živote i odluka o njemu se treba donijeti uz širok konsenzus”, zaključila je hrvatska europarlamentarka.

Sljedeća, 11. runda pregovora između SAD i EU će se održati sljedeći tjedan u Miamiju.

Bruxelles, 15.10.2015.

TTIP