Pretilost djece je problem čijem rješavanju treba pristupiti od samog početka, stoga je veliku buru u Europskom parlamentu podigao prijedlog Europske komisije da se gornja granica za udio šećera u hrani za bebe postavi na 30 posto. Europarlamentarci su s 393 glasa “za” i “305” protiv u srijedu izglasali veto na stupanje odredbe na snagu. Predstavničko tijelo EU ima ovlasti za rušenje ovakvih zakona i time je sporni prijedlog vraćen Europskoj komisiji na doradu.

Hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan je podržala odbacivanje prijedloga Komisije.

“Komisija je jednostavno prepisala odredbu iz 1996. prema kojoj hrana za bebe može sadržavati i do 30 posto šećera! To je suludo, Svjetska zdravstvena organizacija je 2015. objavila preporuku da se u hranu za bebe do dvije godine uopće ne bi trebalo dodavati šećeri i sol. U raspravi o kvaliteti hrane samoregulacija prehrambene industrije je moguće rješenje, no kada su u pitanju djeca, treba djelovati propisima,” kazala je Borzan te dodala kako iz škola treba zakonom izbaciti  nezdravu hranu te ograničiti reklamiranje takve hrane i pića djeci.

Parlament je obrazložio svoje protivljenje u rezoluciji navodeći kako su predložene odredbe suprotne svim zdravstvenim savjetima Svjetske zdravstvene organizacije. Nadalje,  uvođenje takve hrane, posebno u tako ranoj fazi, može doprinijeti rastućoj razini pretilosti djece i utjecati na razvoj sklonosti prema okusima koji se kod djece još razvijaju.

U obrazloženju je naveden i podatak kako je loša prehrana daleko najveći temeljni uzrok bolesti i smrti na svjetskoj razini, veći čak od duhana, alkohola i fizičke neaktivnosti razmatranih zajedno.

Roditelji koji kupuju hranu za dojenčad i bebe to rade u uvjerenju da je takva hrana zdrava i zato je ova odredba  potencijalno štetna. Obrazloženje koje smo dobili od Komisije je da Europska agencija za sigurnost hrane još nije izdala službene smjernice za određivanje gornjih preporučenih granica šećera u hrani. Međutim , identično objašnjenje smo dobili još 2013., dakle prošle su skoro tri godine bez pomaka. Je li to radi pritiska prehrambene industrije ili nekih drugih razloga, ne želim nagađati, izjavila je Borzan, članica Odbora za okoliš, zdravstvo i sigurnost hrane Europskog parlamenta.