Nakon što je u lipnju Europsko vijeće, odnosno ministri zaštite okoliša država članica, donijelo prijedlog nove direktive o GMO koji su mnogi ocijenili kontroverznim, Odbor za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane EP izglasao je u utorak protuprijedlog koji u ključnim pitanjima mijenja direktivu.

Prijedlog Europskog vijeća predviđa ubrzanje procesa dobivanja dozvola za uzgoj za zemlje koje GMO žele, te da u isto vrijeme zemljama koje ih ne žele daje veću samostalnost kod donošenja parcijalne ili potpune zabrane. U briselskim kuloarima se moglo čuti kako je prijedlog Vijeća u osnovi prepisano stajalište Velike Britanije koja je “GMO friendly” zemlja. Jedna od većih zamjerki bila je odredba koja kaže da suverene države moraju tražiti od proizvođača GMO sjemena da iz svojeg zahtjeva za puštanje za tržište izuzme njen teritorij.

Biljana Borzan, hrvatska europarlamentarka i članica resornog odbora EP kazala je na raspravi u rujnu kako pristup koji izjednačava suverene države i biotehnološke kompanije smatra bizarnim jer može stvoriti opasan presedan.

Prema novom prijedlogu EP, ta odredba je izbačena i zamijenjena procedurom prema kojoj države članice nemaju nikakvog kontakta s biotehnološkim kompanijama već, ako ne žele GMO, zahtijevaju od Europske komisije da ne izdaje odobrenje koje se odnosi na njen teritorij.

“Prijedlog Odbora za okoliš Europskog parlamenta nije savršen, no puno je bolji od prijedloga Vijeća jer ojačava ulogu suverenih država, postrožuje protumjere u slučaju neplaniranog širenja GMO-a i daje bolju pravnu osnovu zemljama koje pojedini ili GMO općenito žele zabraniti”, komentirala je rezultat glasanja Borzan.

Zastupnica iz Slavonije je utjecala na prijedlog direktive putem amandmana koji su dobili podršku Odbora.

“Najvažnijim smatram amandman koji sam podnijela s talijanskom kolegicom Eleonorom Evi i Mađarom Benedekom Javorom. U njemu tražimo da se uspostavi sustav financijske odgovornosti i garancija koji će osigurati da štetu i obeštećenja nastala od stavljanja u optjecaj GMO-a i možebitnog nekontroliranog prekograničnog širenja snosi “zagaditelj”, odnosno tvrtka proizvođač. Na taj način štitimo tradicionalne proizvođače i zemlje koje žele biti “GMO free”, kazala je Borzan.

Ako propuste zahtijevati izuzeće prije nego Europska komisija izda odobrenje za uzgoj nove GMO kulture, države članice će imati mogućnost i naknadno tražiti da se njihov teritorij isključi  iz odobrenja na temelju ekonomskih, tradicijskih, poljoprivrednih, zdravstvenih, socijalnih i sličnih razloga. Prema prijedlogu Vijeća mora proći 75 dana tijekom kojih će Europska komisija proučiti nacionalne mjere zabrane prije nego će one stupiti na snagu. Zastupnica Borzan je podnijela  amandmane koji osiguravaju da tijekom tih 75 dana proizvođač GMO-a mora obustaviti sve aktivnosti vezane uz uzgoj i prodaju sjemena u toj državi članici.

“Nije pravedno da država mora zamrznuti nacionalne mjere zabrane dok biotehnološke tvrtke mogu iskoristiti tih 75 dana da se riješe zaliha,” pojasnila je Borzan.

Prijedlog Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane će se ubrzo naći na dnevnom redu Europskog parlamenta, no sudeći prema 53 glasa za te samo 11 protiv, ne bi trebalo biti problema pri izglasavanju na plenarnoj sjednici. Nakon konačnog glasanja Europski parlament kreće u pregovore s Komisijom i Vijećem tijekom kojih će se usuglasiti finalni tekst novog europskog zakona.

“Jedna stvar je sigurna i treba nam biti polazište, većina naših građana ne želi uzgoj GMO kultura u svojim zemljama. Nema neoborivih dokaza da je njihov uzgoj dugoročno siguran za ljudsko i životinjsko zdravlje te bioraznolikost i zato države moraju imati zakonsku mogućnost zabrane, “ zaključuje Borzan.

Bruxelles, 11. studenog 2014.

Europska komisija GMO Hrana Klonirana hrana