Premostiti i smanjiti ogromne razlike među najbogatijim i najsiromašnijim regijama dio je sveobuhvatne europske strategije za prevladavanje ekonomske, socijalne i teritorijalne nejednakosti. Najjači instrument takve kohezijske politike je Europski fond za regionalni razvoj koji za tu namjenu raspolaže s 325 milijardi eura. Upravo su to bile teme ovotjednog plenarnog zasjedanja Europskog parlamenta u Strasbourgu na kojemu se raspravljalo i o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici za razdoblje 2014. – 2020. godine.

Zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan drži kako nam nova regulativa u tome smjeru donosi velike pomake, prije svega smanjenjem administracije, osiguravanjem većih prava kod odlučivanja regionalnih partnera te jednostavnijim i fleksibilnijim plaćanjem.

– Podržavam sve one elemente koji će Fond učiniti svrsishodnijim pri stvaranju novih radnih mjesta, poticanju inovacija te zaštiti okoliša. Među mjerama koje imaju konkretne učinke posebno bih istaknula potpore malim i srednjih poduzetnicima kao nositeljima gospodarskog oporavka naših regija. Ogroman prirodni, tehnički i ljudski potencijal Slavonije i Baranje potrebno je iskoristiti i usmjeriti što nije moguće bez dodatnog ulaganja. Bude li povlačenje sredstava iz ovog Fonda zadovoljavajuće, od nacionalne do lokalne razine, ne sumnjam da će naši ljudi vrlo brzo osjetiti i konkretne koristi članstva u Europskoj uniji – smatra zastupnica Borzan.

Pozitivno je ocijenjena i Odredba kojom se mladim farmerima omogućuje 25-postotno povećanje maksimalnih iznosa potpora za prvih 25 do 90 hektara obradivih površina. To je zasigurno jedan od načina koji će potaknuti te mlade ljude da se zadrže na selu a time i zaustaviti izumiranje ruralnih područja ali i ono što je u ovom trenutku vrlo značajno, pomoći ukupnu održivost poljoprivredne proizvodnje.