Povodom međunarodnog dana za borbu protiv raka 4. veljače,  zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan  je postavila pitanje Europskoj komisiji o mehanizmima borbe protiv raka naglašavajući kako razlike u kontroli oboljenja i liječenja unutar i između država članica treba riješiti sveobuhvatnim europskim pristupom.

U svijetu se rak godišnje dijagnosticira u oko 12 milijuna ljudi, a za 7,6 milijuna ljudi godišnje završi smrtnim slučajem. U EU je rak drugi najčešći uzrok smrti. U muškaraca rak uzrokuje svaki treći smrtni slučaj, a u žena svaki drugi. Godine 2008. dijagnosticirano je 2.5 milijuna oboljenja.

“Posebno je zabrinjavajuća nejednakost u kontroli oboljenja i liječenju među državama članicama EU, kao i unutar njih. U siromašnijim članicama EU je, prema nekim procjenama, smrtnost od raka deset do dvadeset posto veća nego u bogatijim. Isto tako, prema podacima iz 2008., smrtnost od raka pluća u muškaraca je tri puta veća u najslabije stojeće države članice nego u najbolje stojeće. Smrtnost od raka grlića maternice je četiri puta veća u nekim državama članicama od drugih. Na koji se način osigurava da svi građani EU dobiju jednako kvalitetnu zdravstvenu skrb u slučaju oboljenja od raka?”, pitala je Borzan.

Pitanje je postavljeno i zato što su se dosadašnje akcije u borbi protiv raka na razini EU  pokazale jako učinkovitima. Procjenjuje se, naime, kako je samo program Europa protiv raka u razdoblju 1987. do 2000. godine sačuvao skoro stotinu tisuća života!

Zato zastupnicu Biljanu Borzan zanima, u svjetlu ciljeva koje je postavio Obzor 2020, na koji način Europska komisija nastoji umanjiti postojeće nejednakosti? Planiraju li se novi programi poput Europa protiv raka koji bi se provodili na europskoj razini, budući da je to jedini način na koji se možemo boriti s ovakvim nejednakostima?

Isto tako, zastupnica želi znati kakva je pozicija Europske komisije o novim, manje štetnim metodama liječenja raka, poput liječenja uz pomoć nanotehnologije kako se ne bi nepotrebno oštećivalo zdravo tkivo?