Europski parlament  je na današnjoj plenarnoj sjednici velikom većinom izglasao rezoluciju o padu procijepljenosti u Europskoj uniji. Hrvatska europarlamentarka, dr. Biljana Borzan, jedna je od autorica rezolucije koja analizira problem te Europskoj komisiji i državama članicama predlaže konkretne korake.

“Od 2008. do 2015. u Europi je bilo 215 tisuća slučajeva bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem, ne računajući gripu. To nažalost nije iznenađenje ako znamo da istraživanja pokazuju kako je skepticizam prema cijepljenju u Europi među najvećima u svijetu. Zdravstvo je u nadležnosti država članica Unije, no recite to virusima i bakterijama.  I oni uživaju slobodu kretanja po EU i Schengen im ništa ne znači.  Upravo zato se EU mora više angažirati. “ kazala je Borzan.

Rezolucija osuđuje širenje lažnih i nepotvrđenih informacija o cijepljenju koje podrivaju povjerenje javnosti te poziva Europsku komisiju i države članice da se jače angažiraju u suzbijanju dezinformacija. Nadalje, Parlament traži veću transparentnost u procesu ispitivanja cjepiva te informiranja o mogućim nuspojavama kako bi se uklonile bilo kakve sumnje u njihovu korist i učinke.

“Cijepljenje je na neki način žrtva vlastitog uspjeha. Njime su iskorijenjene ili suzbijene pošasti poput boginja i dječje paralize. Nove generacije, koje žive bez straha od njih, ne vide potrebu za cijepljenjem. Nažalost, u zemljama našeg okruženja poput Italije, Srbije i Rumunjske, deseci ljudi su umrli od ospica, bolesti koju smo skoro bili iskorijenili cijepljenjem. Iskreno se nadam da se isto neće dogoditi i u našoj zemlji, no najnoviji porazni podaci o procijepljenosti u Hrvatskoj ne ohrabruju “, izjavila je dr. Borzan.

Europarlamentarci su pozvali Europsku komisiju da se angažira oko donošenja jedinstvenog kalendara cijepljenja u cijeloj Uniji te da uspostavi platformu za suradnju među državama članicama.

„Vodeće svjetske udruge za autizam poput Autism Speaks, UK National Autistic Society i Autistic Self Advocacy Network već godinama govore kako nema poveznice između cjepiva MMR i razvoja autizma. Usprkos tome i nebrojenim istraživanjima i kliničkim ispitivanjima koja dokazuju isto, argumenti se ignoriraju u korist dezinformatora kojima je glavna kvalifikacija broj pogleda i likeova na društvenim mrežama“, upozorava hrvatska europarlamentarka.

Čest argument antivakcinalnih pokreta je da unapređenje životnog standarda dovodi do smanjivanja broja oboljelih, a ne cijepljenje. Usporedba kretanja slučajeva ospica i vodenih kozica daje drugačiju sliku. Radi se o bolestima čiji je način širenja istovjetan, no cijepljenje protiv ospica je obvezatno, dok za vodene kozice nije. Prema podacima HZJZ, od 1968., dakle po uvođenju cijepljenja, broj slučajeva ospica je drastično pao, dok broj oboljelih od vodenih kozica stagnira do današnjih dana.

“Usporedno s problemom odbijanja cijepljenja, globalno i europsko zdravstvo se suočavaju s još jednom golemim problemom, sve većom otpornošću mikroba na antibiotike.  Oba problema su zasebno ogromne prijetnje javnom zdravlju, no zajedno imaju gotovo apokaliptičan potencijal. Pretjerano “kljukanje” antibioticima i odbijanje cijepljenja bi medicinu mogli vratiti u 19. stoljeće, pri čemu bi smrtnost djece i bolničkih pacijenata  značajno porasla,” upozorava Borzan.

Bruxelles, 18.4.2018.

Cijepljenje Djeca Lijekovi Zdravstvo