Borzan Europskoj komisiji: Pretjerana upotreba antibiotika razvija otpornost kod bakterija

Konzumacija antibiotika u bolnicama i u osobnoj upotrebi je značajno porasla u gotovo svim zemljama Europe. U Europi prema procjenama godišnje 25 000 ljudi umre zbog infekcije otpornim bakterijama, a 0.9 milijardi eura se godišnje potroši na potrebnu dodatnu zdravstvenu skrb.

“Postoje li nova mjerenja koja bi potvrdila učinkovitost mjera Europske komisije protiv razvoja otpornosti bakterija na antibiotike? “, pitala je Europsku komisiju SDP-ova zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan. Akcijski plan je donesen 2011. godine. Mjere se prije svega odnose na ulaganja u istraživanja i podizanje svijesti o štetnosti prekomjerne upotrebe antibiotika.

“Problem prekomjernog uzimanja antibiotika treba promatrati kao društveni problem. Na primjer, liječnici često propisuju antibiotike, a da nisu sigurni jesu li neophodni.  Jednako tako, pacijenti su nezadovoljni ako iz ordinacije izađu bez recepta za antibiotik. Na taj način sudjeluju u razvoju otpornosti na antibiotike koja je dugoročno vrlo opasna“, komentirala je Biljana Borzan.

Prema laboratorijskim istraživanjima bakterije su već nakon četiri godine masovne proizvodnje prvog antibiotika – penicilina počele razvijati otpornost prema njemu. Međutim, tek početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, rezolucijom Svjetske zdravstvene organizacije, otpornost bakterija  identificirana je kao problem i predmet proučavanja. Otpornost bakterija javlja se iz dva razloga –  prirodnim procesom mutacije bakterija i zbog prekomjerne upotrebe u poljoprivredi, stočarstvu i liječenju ljudi.

Konzumacija antibiotika u bolnicama i u osobnoj upotrebi značajno je porasla u gotovo svim zemljama Europe a Island, Latvija i Ujedinjeno Kraljevstvo zabilježili su porast upotrebe antibiotika u razdoblju 2009.-2010. za čak pet posto.  U  trećini europskih zemalja porasla je otpornost bakterija Klebsiella pneumoniae i E.coli na više vrsta antibiotika. Njima se ljudi najčešće zaraze u bolnicama što vodi ka situaciji da će ljudi na operacijskim stolovima umirati od infekcije. Isto tako, neki antibiotici više uopće nisu djelotvorni za svoje početne namjene. Primjerice, penicilin nije djelotvoran u liječenju stafilokokne infekcije rana.

Zastupnica Borzan je istaknula kako u Europi prema procjenama godišnje 25 tisuća ljudi umre zbog infekcije otpornim bakterijama, a 0.9 milijardi eura se godišnje potroši na potrebnu dodatnu zdravstvenu skrb. Vjerojatnost smrtnosti nakon zaraze otpornim bakterijama je 50 posto. Prekomjernom upotrebom slabi se učinkovitost antibiotika kao prve linije obrane ljudskog zdravlja, dok su zamjenski tretmani skuplji, štetniji te dugotrajniji.