“Sadrži vitamin D koji pozitivno djeluje na zdravlje zubi i kostiju”, ovu i slične tvrdnje možete naći na npr. čokoladnom mlijeku usprkos tome što sadrži velike količine šećera koji dokazano loše utječe na zdravlje zubi i pretilost.

Organizacija Foodwatch je nedavno provela istraživanje kojim je utvrđeno da 80 posto prehrambenih proizvoda u Njemačkoj i Nizozemskoj koji nose tvrdnje da sadržavaju vitamine prema klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) spada u nezdravu hranu. Prema njihovom istraživanju, proizvodi poput keksa, slatkiša, sladoleda i čokolade se reklamiraju kao puni vitamina i zdravi.

“Takozvane “zdravstvene tvrdnje” o pozitivnom utjecaju vitamina i npr. kalcija koje nose neki prehrambeni proizvod su zamišljene kako bi kupce potaklo da kupuju zdravu hranu. No, te iste “zdravstvene tvrdnje” mogu negativno utjecati na zdravlje građana  ako stoje na proizvodima koji sadrže velike količine šećera, soli i drugih potencijalno štetnih tvari. Misleći da kupuju zdravu hranu, potrošači radi obmanjujućeg reklamiranja često kupuju junk food,” upozorava hrvatska eurozastupnica, dr. Biljana Borzan.

Kako bi se spriječile takve situacije, Europski parlament je još 2006. donio zakon o zdravstvenim tvrdnjama koji sadržava pododredbu o tzv. “nutritivnim profilima”. Njima bi se odredilo koliko maksimalno masti, šećera i soli mogu sadržavati prehrambeni proizvodi da se smiju reklamirati kao zdravi.

Europska komisija je tada, kao izvršni organ EU, dobila zadatak da donese spomenutu pododredbu, no radi ogromnog pritiska prehrambene industrije, to se nije dogodilo već deset godina. Proizvođači hrane su se opravdano bojali da bi se hrana koja bi imala “nezdravi” nutritivni profil slabije prodavala.

“Komisija ni nakon deset godina nije imala snage predložiti odredbu o nutritivnim profilima. To su iskoristili lobisti prehrambene industrije u Parlamentu i preko sebi bliskih europarlamentaraca predložili ukidanje odredbe. Nažalost, danas je veći broj kolega stavio profit ispred javnog zdravlja i glasao za ukidanje. Iako nije bila provedena, ta odredba je otvarala mogućnost da se nutritivni profili jednom uvedu. Sada se to sigurno neće dogoditi,” smatra Borzan, članica Odbora za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane Parlamenta.

Prema podacima WHO-a preko pedeset posto građana u europskoj regiji ima prekomjernu tjelesnu težinu, a čak 20 posto ih je pretilo. Europa je najgora u svijetu po stopi smrtnih ishoda od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i raka. Glavni razlog za to su prehrambene navike i nezdrav sastav hrane.

“Izgleda da je čitanje deklaracija jedina garancija za zdravu prehranu. Iako na pakiranju velikim slovima stoji tvrdnja o vitaminima i pozitivnom utjecaju na zdravlje, bitnije je što piše malim slovima na pozadini. EU srećom ima stroge osnovne propise o deklariraju sastava hrane, no treba odvojiti vremena da ih se pročita” zaključuje hrvatska eurozastupnica.

Bruxelles, 12.4.2016.

Djeca Hrana Pretilost Svjetska zdravstvena organizacija Zdravstvo Šećer