Europarlamentarci Komisiji: Ne smijete žrtvovati standarde zaštite okoliša, zdravlja i hrane radi TTIP-a

Odbor za okoliš, zdravstvo i sigurnost hrane Europskog parlamenta izglasao je u utorak preporuke Europskoj komisiji o Transatlantskom trgovačkom i investicijskom partnerstvu (TTIP). Sporazum koji može stvoriti najveću i najbogatiju zonu slobodne trgovine u svijetu izaziva podjele u javnosti i politici, no članovi odbora su velikom većinom (59 +, 9 -, 2 suzdržan) izglasali dokument kojim traže da se standardi zaštite okoliša, zdravlja i sigurnosti hrane ne smanjuju u korist trgovine.

“Drago mi je što su i kolege koji TTIP promatraju u krajnje pozitivnom svjetlu glasali za zaštitu europskih standarda i vrijednosti. Budući da smo članovi odbora koji brinu za sigurnost hrane, moramo imati na umu onu izreku kako se novac ne može jesti. Tražili smo i zaštitu naših zdravstvenih sustava od liberalizacije prema američkom modelu te pozdravili veću transparentnost pregovora koja je uvedena krajem prošle godine. Jedina točka u kojoj nam se mišljenja značajno razlikuju je ISDS,” kazala je članica odbora zastupnica Biljana Borzan koja je na tekst priložila dvadesetak amandmana.

ISDS ili Mehanizam za razrješenje sukoba između države i investitora je jedna od najkontroverznijih točaka TTIP-a jer tvrtkama koje izgube profit radi promjena nacionalnih zakona daje mogućnost traženja odštete od nacionalnih vlada. Protivnici smatraju kako bi to suverene države stavilo u podređen položaj u odnosu na multinacionalne kompanije. Zagovornici pak tvrde kako bi veća pravna sigurnost potakla tvrtke da više investiraju.

“Kolege iz redova pučana i konzervativaca su predložili tekst koji traži da se ISDS uvrsti u sporazum. S druge strane amandman socijalista, zelenih, krajnje ljevice i euroskeptika kojeg sam i ja supotpisala traži da se taj pravni mehanizam isključi iz pregovora. Na kraju je preglasavanjem prošao naš prijedlog,” izvijestila je Borzan.

Europarlamentarci su upozorili Europsku komisiju kako su u nekim područjima razlike u shvaćanjima i standardima između EU i SAD toliko velike da bi bilo kakvi pokušaji kompromisa značajno smanjili razinu zaštite i sigurnosti koju sada uživaju građani Unije. Kao primjeri se navode zakoni o označavanju GMO-a, uzgoju kloniranih životinja u poljoprivredne svrhe, upotrebi hormona rasta u stočarstvu, upotrebi opasnih kemikalija i zakona o zaštiti okoliša. Spominje se i tzv. “princip predostrožnosti” prema kojem u EU nešto mora biti dokazano neškodljivo za ljudsko zdravlje kako bi bilo pušteno na tržište, dok u SAD vrijedi obrnuta logika.

Preporuke traže od Europske komisije da na listu standarda koji se pregovorima ne bi smjeli smanjiti, između ostalog, uključe razine pesticida u hrani, autonomija u opskrbi vodom, odredbe o deklaracijama na hrani, obveza objave rezultata kliničkih ispitivanja na ljudima, autonomija u organiziranju i naplaćivanju zdravstvenih usluga, zabrana testiranja kozmetičkih proizvoda na životinjama te europski zakoni o energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije.

“U preporukama smo ukazali Komisiji i u kojim područjima građani EU mogu imati koristi od TTIP-a. Na primjer, razvoj i testiranje novih lijekova i medicinskih uređaja, kontrola upotrebe antibiotika u stočarstvu, borba protiv globalne epidemije pretilosti, prodaja europskih proizvoda sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom i zaštita potrošača. Upravo medicinu vidim kao područje u kojem TTIP može imati pozitivnu ulogu ako obje strane udruže sredstva i istraživačke resurse u npr. pronalasku novih lijekova za teške i rijetke bolesti,” smatra Borzan.