Borzan o prometnim koridorima: Istok i jug Hrvatske su izolirani

Europski parlament na plenarnoj sjednici u Strasbourgu ovaj tjedan odlučuje o karti devet glavnih prometnih koridora koji bi trebali poslužiti kao “ekonomski krvotok” za slobodan protok roba i putnika diljem Unije. Ti će koridori biti okosnica europske prometne mreže koju je usvojila Europska komisija i  za koju će se od 2014. do 2020. godine iz europskog proračuna izdvojiti 26 milijardi eura.

Već prvi pogled na kartu pravaca govori kako krajevi Hrvatske istočno od linije Rijeka-Zagreb nisu obuhvaćeni novim koridorima. Budući da to znači da će naši istočni i južni krajevi ostati uskraćeni na sredstva za razvoj prometnica iz prije spomenutog fonda, poglavito u kontekstu koridora Vc i Pelješkog mosta,  zastupnica Biljana Borzan je još u kolovozu uputila službeni upit Europskoj komisiji. Borzan je već tada tražila da se Hrvatskoj omogući predlaganje nadopuna i promjena mreže prije 2023. godine, kada je za to predviđen datum.

Europski povjerenik za transport Siim Kallas odgovorio je u rujnu na pitanje te, između ostalog, kazao kako će se „Europska Komisija u vezi s revizijom provedbe središnje mreže, što će se u skladu s Uredbom izvršiti do 2023., savjetovati s državama članicama i odgovarajućim dionicima. Upravljačke će strukture koridora središnje mreže, kako je utvrđeno u Uredbi, biti jedno od mjesta gdje će predstavnici država članica moći razmjenjivati informacije, što može dovesti do moguće revizije provedbe središnje mreže.“

Nastavljajući svoj angažman za što bolju prometnu povezanost RH, Borzan je  na plenarnoj sjednici EP inzistirala da se Hrvatskoj omogući predlaganje promjena na mreži koje bi zahvatile krajnji istok i jug zemlje.

„Kao buduća država članica Hrvatska je u dobroj mjeri bila uključena  u pregovore oko izrade nove regulative, ali neka glavna prometna pitanja ostala su neriješena. Poglavito ona koja se odnose na susjedne države koje nisu članice EU. U mišljenju Odbora za regionalni razvoj kolege su naveli kako se lista projekata i mreža pravaca ne bi smjele smatrati definitivnim i nepromjenjivim, s čime se  u potpunosti slažem. Potrebno je zemljama članicama i Europskim koordinatorima dati mogućnost da do prve službene revizije TEN-T mreže predlože nužne promjene, ako tako nalaže prometni, ekonomski i politički razvoj događaja na terenu. Prometna povezanost istoka i juga moje zemlje praktički ovisi o tome,“ upozorila je Borzan.