Europski parlament smatra da su cijene lijekova u Uniji prevelike što ugrožava zdravstvenu zaštitu građana i održivost proračuna država članica. Glavni je to zaključak izvještaja o mogućnostima za poboljšanje pristupa lijekovima koji je izglasan u Parlamentu.

„U zadnjih dvadesetak godina cijene novih lijekova su u mnogim slučajevima porasle u tolikoj mjeri da si ih mnogi građani ne mogu priuštiti te da ugrožavaju održivost nacionalnih sustava zdravstvene zaštite. Postavlja se pitanje koliko cijene odražavaju stvarne troškove razvoja i istraživanja, a koliko povećanje marže i profita od strane farmaceutskih tvrtki. Tražimo da Europska komisija unutar svojih ovlasti spriječi neopravdano nabijanje cijena lijekova“, kazala je dr. Biljana Borzan, europarlamentarka zadužena za odnose s Europskom agencijom za lijekove .

Radi se o problemu koji će sa starenjem stanovništva i porastom kancerogenih bolesti u budućnosti sve više stiskati državne proračune. Već sada u Europi troškovi lijekova predstavljaju najmanje 20 % ukupnih prosječnih troškova zdravstvene zaštite u državama članicama.

Parlament ističe visoke cijene lijekova koji su razvijani uz sufinanciranje država članica i EU kao poseban problem. Takve lijekove građani plaćaju dvaput: kroz porez kada se njihov razvoj sufinancira iz javnih sredstava i  drugi put kada se njima liječe. Zastupnici smatraju kako je najbolji način da se to spriječi veća transparentnost farmaceutske industrije i uvid u stvarne troškove razvoje lijekova.

„Farmaceutska industrija koristi rupe u propisima da neopravdano produžuje prava intelektualnog vlasništva i patente na skuplje lijekove. Tako onemogućuju da jeftiniji generički lijekovi dođu na tržište jer jednom kad patent istekne, cijene lijekova znaju pasti i do 60 posto! Jedna od takvih metoda je tzv. ozelenjivanje, kada naprave neznatne promjene u kemijskom sastavu i nanovo zatraže patent,“ upozorava Borzan.

Parlament uvažava da patenti postoje kako bi omogućili povrat ulaganja u razvoj lijekova, no upozorava da se na lijekove ne može gledati kao na ostala dobra. Sama zaštita intelektualnog vlasništva se može kositi s temeljnim pravom na zdravstvenu zaštitu koje obvezuje vlade da omoguće pristup lijekovima.

Izvještaj traži od Komisije i nacionalnih vlasti za zaštitu tržišnog natjecanja da nadziru nepoštene prakse s ciljem zaštite građana od umjetno stvorenih visokih cijena lijekova.

„U Italiji je tvrtka Aspen Pharma 2014. završila na sudu jer ih se sumnjičilo da su iskoristili nestašicu četiri lijeka protiv raka za dodatnu zaradu tako što su njihove cijene digli za 1500%! Pokrenut je i proces protiv dviju velikih farmaceutskih tvrtki radi sumnje da su s tržišta povukle jeftiniji lijek za očne bolesti kako bi pojačale prodaju skupog lijeka koji je imao isti učinak. Ovakvi slučajevi blate cijeli farmaceutski sektor i smanjuju povjerenje građana,“ upozorava hrvatska europarlamentarka.

„Farmaceutska industrija je jedan od najkonkurentnijih sektora u EU s 800 tisuća zaposlenih osoba i godišnjim prometom od oko 200 milijardi eura. Nitko ne osporava da  farmaceutske tvrtke trebaju zaraditi i ostvariti povrat ulaganja, no oni moraju uvažiti specifičnost usluge koje pružaju i posljedice nepristupačnosti lijekova,“ poručila je Borzan.

Izvještaj Europskog parlamenta je izglasan s 568 glasova “za”, 30 “protiv” i 52 suzdržanih.

 

Lijekovi Zaštita potrošača Zdravstvo