Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta izglasao je jutros Izvješće o nepoštenim trgovačkim praksama u lancu trgovine hranom. Usvojen su i prijedlozi hrvatske zastupnice u tom odboru Biljane Borzan.

Lanac opskrbe hranom je ključan sektor za svakodnevni život potrošača te za gospodarstvo u cjelini. Taj sektor zapošljava više od 47 milijuna osoba unutar EU te čini 7 posto BDP-a EU. Zbog porasta prekogranične trgovine hranom, posebno unutar EU, zastupnici Europskog parlamenta su izglasali zahtjev za dodatnim pravilima za kontrolu trgovine hranom.

“EU je do sada imala mjere koje su uglavnom bile na dobrovoljnoj bazi i koje su se pokazale nedovoljnima. Čak 95 posto dionika u lancu opskrbe hranom je bilo žrtvom nepoštenih trgovačkih praksi. Upravo zbog kvarljivosti prehrambenih proizvoda, otkupljivači robe vrlo često manipuliraju ugovorima koje imaju s dobavljačima. Primarne proizvođače se stavlja pred izbor “ili pusti da ti proizvod trune ili ga prodaj za sitnicu” “, objašnjava Biljana Borzan.

U Velikoj Britaniji je istraga pokazala kako se u 50 poto slučajeva u lancu nabave namirnica stvara veliki neopravdani rizik za dobavljača koji mu može stvoriti neočekivane dodatne troškove. Nepoštenim trgovačkim praksama se smatraju manjkavi ili nepostojeći ugovori između dobavljača i trgovaca, retroaktivne promjene tih ugovora, nepošten raskid ugovora te neopravdan prijenos rizika.

Zastupnici su ocijenili da takve prakse onemogućavaju, prije svega male i srednje poduzetnike, da ulažu u inovacije, proširenje i nove proizvode. Borzan se referirala i na Zelenu knjigu Europske komisije koja tvrdi kako nepoštene trgovačke prakse utječu na konačnu cijenu proizvoda. U prosjeku cijene za isti proizvod među članicama EU variraju za oko 34 posto.

“Prosječno kućanstvo na hranu troši 14 posto budžeta.  Činjenica da je primjerice mineralna voda u irskoj skuplja od one u Velikoj Britaniji za 130 posto je uzrokovana dijelom i posebnim cjenovnim listama za irsko tržište. Događa se da veliki tržišni igrači posjeduju veliki dio logistike u lancu trgovine hrane, i nemaju interesa spuštati cijene čak i ako je cijena primarnog proizvoda pala. Zato se konačni potrošači stalno žale kako otkupne cijene padaju, ali cijena proizvoda za njih ostaje ista”, kaže Borzan.

Bruxelles, 21/04/2016.

Hrana Zaštita potrošača