Europska komisija: Sufinancirat ćemo dovršenje koridora 5c u Hrvatskoj i Mađarskoj

Krajem proteklog mandata zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan je s istaknutim zastupnicima Zitom Gurmai iz Mađarske i Brianom Simpsonom iz Velike Britanije postavila Europskoj komisiji pitanje o mogućnosti pomoći Europske unije na dovršetku izgradnje autoceste na koridoru 5c u Hrvatskoj i Mađarskoj. Zbog izuzetne važnosti te prometnice za krajnji istok i jug Hrvatske pitanje se odnosilo  i na mogućnosti pomoći Europske unije za izgradnju autoceste kroz BiH, unatoč činjenici što se radi o državi koja nije članica Unije. Nadalje, treba napomenuti kako je zastupnik Simpson zadnjih pet godina obnašao dužnost predsjednika Odbora za promet i turizam Europskog parlamenta.

Europska komisija dala je pozitivan odgovor na oba zahtjeva zastupnice Borzan i njezinih kolega.

– EU nam nudi mogućnost financiranja u iznosu do 50 posto sredstava namijenjenih izradi potrebne dokumentacije i 10 posto sredstava namijenjenih izvođenju radova. Na Hrvatskoj je sada da pokrene taj projekt, a EU će pomoći u njegovoj realizaciji, kazala je Borzan na konferenciji za novinare najavljujući odmah i svoj sljedeći korak u komunikaciji s našim Ministarstvom prometa.

Uz konkretnu suradnju s Mađarskom, Hrvatska može doći do nezanemarive pomoći Europske unije u namjeri da nastavi izgradnju autoceste na prometnom 5c koridoru. Radi se u preostalih 50-ak kilometara koji bi spojili izgrađeni dio autoceste u Hrvatskoj (popularnu Slavoniku) s mađarskim dijelom od Budimpešte do Mohača.  Bolja prometna povezanost značila bi i bolji razvoj, ne samo dijelova dvaju članica EU nego i šireg prostora. Prema podacima iz Eurostatovog godišnjeg regionalnog pregleda, obje regije su na razini NUTS2 u kategoriji ispod 75 posto razvijenosti EU u Hrvatskoj i ispod 50 posto u Mađarskoj, dakle smatraju se krajevima kojima treba dodatna solidarna pomoć zajednice i ulaganje više sredstava kako bi uhvatile priključak s ostatkom EU. Kao takve, ubrajaju se u najmanje razvijene dijelove i njihovih matičnih zemalja i Europske unije u cjelini.

Putujući nedavno osobnim automobilom za Sarajevo gdje je sudjelovala na Međunarodnoj konferenciji o budućnosti BiH u Europskoj uniji, zastupnica Borzan osobno se uvjerila u teško stanje cestovne infrastrukture, posebice u dijelovima države koji su pretrpjeli posljedice nedavnih poplava.

– Oblik Hrvatske je takav da na neki način grli BiH i ta dva kraka je najlakše prometno povezati preko BiH. U tom smislu Hrvatska je izuzetno zainteresirana za izgradnju koridora 5C kroz BiH kako bi mogli što jednostavnije, brže i lakše doći iz istočnog do južnog dijela RH. Ovo je otvaranje vrata našim, mađarskim i BiH partnerima za ostvarenje jednog velikog cilja. U sadašnjoj gospodarskoj situaciji svaka je pomoć dobro došla i važno ju je iskoristiti na pravi način, zaključila je zastupnica Borzan.

Odgovor europskog povjerenika za promet Siima Kallasa donosimo u cijelosti:

“Dionice pravca E73 u Mađarskoj i Hrvatskoj koje su spomenuli uvaženi zastupnici dio su sveobuhvatne Transeuropske prometne mreže (TEN-T). Projekti gradnje cesta koji su dio sveobuhvatne mreže TEN-T ispunjavaju uvjete za financiranje u okviru Instrumenta za povezivanje Europe(1) (CEF) ako se odnose na prekogranične dionice te se mogu financirati samo iz njegovih općih sredstava (14,9 milijardi EUR). Uvjete za financiranje iz sredstava u iznosu od 11,3 milijardi EUR koji su u CEF prebačeni iz Kohezijskog fonda ispunjavaju samo projekti osnovne mreže TEN-T.

U skladu s tim, ako se predmetnih 50 km pravca E73 odnosi na prekograničnu dionicu, tada je moguće financiranje studija iz sredstava CEF-a u visini do 50 % troškova, a radova u visini do 10 %. Projekti bi također trebali ispunjavati sljedeće uvjete: 1) postojanje pisanog sporazuma između dotičnih dviju država, 2) prekograničnim dionicama mora se osigurati nastavak projekta od zajedničkog interesa od granice do prvoga gospodarski važnog urbanog područja(2), 3) financirana aktivnost mora uključivati barem jednu prekograničnu točku.

Dionica pravca E73 u Bosni i Hercegovini dio je sveobuhvatne mreže Prometnog opservatorija za jugoistočnu Europu (SEETO), kao i indikativne mreže TEN-T za treće zemlje. U skladu s čl.7. Uredbe o CEF-u određeni projekti u trećim zemljama mogli bi ispunjavati uvjete za financiranje iz općih sredstava CEF-a, uz stope sufinanciranja do 10 % za radove i 50 % za studije. Projekti namijenjeni nadogradnji infrastrukture koridora Vc također bi se mogli financirati iz drugih mehanizama potpore EU-a kao što su Instrument pretpristupne pomoći (IPA) ili Okvir za investicije na Zapadnom Balkanu (WBIF). Oba mehanizma osmišljena su u svrhu financiranja studija i pripremnih radova za buduća infrastrukturna ulaganja.”

Odgovor:

http://www.europarl.europa.eu/sides/getAllAnswers.do?reference=E-2014-004196&language=HR

Podsjećamo:

http://www.biljanaborzan.eu/novost/hrvatsko-madarsko-britanska-inicijativa-za-dovrsenje-koridora-vc-108