EU povjerenica Corina Cretu: Hrvatska napreduje po pitanju EU fondova

Hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan sastala se u Bruxellesu s europskom povjerenicom za regionalni razvoj i EU fondove Corinom Cretu. Sastanak u Europskoj komisiji  se održao  1. srpnja, točno dvije godine nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. To je bila i tema razgovora, s posebnim osvrtom na dosadašnju apsorpciju europskih sredstava od strane Hrvatske i reformu sustava povlačenja koju planira Komisija.

“Europski fondovi su dugoročna investicija koja se isplati nakon nekoliko godina. Vaši rezultati se ne mogu uspoređivati s onima iz starijih članica jer ste radili u mnogo kraćem roku.  U puno novih članica iz zadnja dva kruga proširenja razlika  neto uplata i primanja iz EU proračuna je bila  mala u prvih par godina. No ta razlika se onda počne značajno povećavati. Moje prognoze za Hrvatsku su kako ćete imati vidljiv porast iskorištenosti krajem ove i sljedeće godine,” kazala je povjerenica Cretu.

“Task force” ili radna skupina  za podršku zemljama članicama u povlačenju fondova je  također bila tema razgovora. Radi se o tijelu koje, u suradnji s nacionalnim vlastima, identificira “uska grla” u sustavu i pomaže u povlačenju preostalih sredstava iz razdoblja 2007. do 2013. godine.  Eurozastupnica Borzan je upozorila povjerenicu kako je osnivanje tog tijela u dijelu javnosti protumačeno negativno u smislu “pljuske” hrvatskim vlastima.

“To je krivo tumačenje. Iskreno, iznenadila bih se da se Hrvatska nije našla među osam zemalja koje su dobile pomoć radne skupine. Radi se o grupi država od kojih neke imaju više od deset godina iskustva u radu s EU fondovima, a nisu iskoristile sve mogućnosti. Problemi postoje, no nisu nepremostivi i niste prvi koji ih imate. Morate ojačati administrativne kapacitete i eliminirati probleme s javnim natječajima. I zato je Hrvatska kao nova članica dobila produljenje roka za iskorištavanje tih sredstava do kraja 2016.,” upozorila je povjerenica Cretu, te dodala kako će Hrvatskoj to biti dobra praksa za povlačenje novih 10,7 milijardi eura koja su rezervirani za nju.

Europska komisija je u lipnju najavila reformu kompletnog sustava za EU fondove u skladu s obećanjima Jean-Claudea Junckera kako će smanjiti birokratsko i regulatorno opterećenje.  Tijekom ljeta će se izabrati 10 do 12 stručnjaka koji će raditi na tom problemu.

“Meni kao povjerenici je najgore za čuti kada mi poduzetnik kaže kako je odustao od apliciranja za EU fondove radi prevelike birokracije i komplicirane procedure. Ovaj mjesec otvaramo natječaj za članove Visoke radne skupine koja će snimiti situaciju i predložiti načine za pojednostavljenje procedura u praksi. Pozivam ljude s terena koji imaju iskustva s fondovima iz prve ruke, profesore, poduzetnike, menadžere, gradonačelnike, da se prijave. To uključuje i građane Hrvatske,” kazala je Cretu.

Na upit povjerenice da prokomentira prve dvije godine članstva u Uniji iz hrvatske perspektive, zastupnica Borzan je kazala kako su očekivanja bila prevelika, no ubrzo je postalo jasno da EU nije “čarobno” rješenje za sve hrvatske probleme.

“Nije se dogodilo preko noći, no rezultati su došli. Vlada je napravila svoje, no članstvo u EU je bilo velika komponenta preokreta negativnih gospodarskih kretanja. Nakon 6 godina recesije Hrvatska raste u svim ekonomskim pokazateljima. Ostvareni su značajni rezultati u restrukturiranju brodogradilišta, uvođenju fiskalizacije i rješavanju bespravne gradnje. Pojeftinila je hrana, struja, telefoniranje, a pristup zajedničkom tržištu je dao zamah izvozu. Mogli smo i više, no ne zaboravimo kako je Hrvatska u Uniju ušla tijekom duboke ekonomske i političke krize”, odgovorila je Borzan.

Sastanak nije mogao proći bez spominjanja “Svetog Grala” EU fondova, Pelješkog mosta. Povjerenica je kazala kako je na hrvatskim vlastima da odluče na koji program aplicirati nakon što bude gotova studija izvodljivosti.  Dodala je kako je tijekom posjeta Dubrovniku čula kako su za most već  dva puta postavljani kameni temeljci i kako se nada da će ovaj put vrijediti izraz “treća sreća”.

“Hrvatski jug se u svakom slučaju povezuje s ostatkom EU jer se ulažu velika sredstva u Zračnu luku Dubrovnik. Takva investicija ne bi bila izvediva bez sufinanciranja Europske komisije,” zaključila je Cretu.

Prema podacima Ministarstva financija, nedugo nakon sastanka stigla je uplata Europske komisije od  12, 4 milijuna eura za projekt Zračne luke Dubrovnik.