Hrvatske oranice i ubuduće bez GMO sjemena

U povodu Dana žena sa sela i Dana hrane, u Splitu je održan okrugli stol na temu „Sigurnost hrane u EU“.

Tim povodom, Split je posjetila hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Biljana Borzan, kao i brojni stručnjaci iz prehrambenog sektora s područja Splitsko-dalmatinske županije.

„Dvije teme su mi od prvog trenutka posebno intrigantne, a ujedno privlače i najviše pažnje naših sugrađana kad je sigurnost hrane u pitanju. Prva je GMO problematika, a druga ujednačavanje kvalitete proizvoda na zapadnom i istočnom tržištu EU-a.“ – rekla je zastupnica Borzan, te nastavila:

„Tu je i trgovinski sporazum između EU-a i SAD-a, koji je još uvijek obavijen velom tajne, a samim time izaziva i brojne špekulacije, koje mogu, a i ne moraju uvijek biti točne. Normalno da je tržište EU s 500 milijuna potrošača Amerikancima izrazito atraktivno, pa je i pritisak s njihove strane jako velik, ali dobila sam čvrsta obećanja kako se kriteriji u EU za GMO proizvode neće snižavati.“

Nakon toga, skupu se obratio Lovro Rumora iz Zelenih Dalmacije, koji je zahvalio zastupnici Borzan na dosadašnjem trudu kako bi hrvatske oranice i u budućnosti bile bez GMO sjemena, te ujedno upozorio i na problem utjecaja pesticida na okoliš, a o kojem se jako malo govori.
„Mnoge vrste su ugrožene, količina kukaca se smanjuje i samim time narušava se prirodna ravnoteža, a to je nešto o čemu treba itekako povesti brigu.“ – zaključio je Rumora

Stipanka Jurić, viša poljoprivredna inspektorica područne jedinice Split govorila je o zakonskoj regulativi i njenoj primjeni na terenu, te izrazila zadovoljstvo činjenicom kako se u Hrvatskoj poštuju propisi za korištenje pesticida, ali isto tako naglasila kako ćemo tek 2016. Imati prve prave, detaljne podatke na velikom broju uzoraka, koji će prikazivati pravo stanje stvari na terenu.

Antonia Gomezelj iz tvrtke Bioplan je naglasila kako su se stvari na terenu izuzetno sporo micale do zadnjih godinu dana, a razloge tomu vidi prije svega u svijesti samih proizvođača, koji su pružali otpor bilo čemu novom, pa je tako uvjerenja kako smo prije koristili puno opasnije pesticide koji su bili puno štetniji po proizvod i zdravlje samih potrošača.
„Danas se ta svijest mijenja, koriste se noviji pesticidi, koji su napredniji, odnosno manje su štetni i otrovni.“ – rekla je Gomezelj.

Ilda Stanojević iz Hrvatskog centra za zadrugarsko poduzetništvo upozorila je na problem zadruga, koje su u EU jako zastupljene, dok u Hrvatskoj model proizvodnje preko zadruge nije prepoznat.
„Na području Hrvatske postoji 1200 zadruga, od čega treba uzeti u obzir kako je samo 20 do 30 posto pravih zadruga, koje rade po zadrugarskim načelima. Ostale postoje samo na papiru i više su tu radi nekih špekulativnih poslova, nego li radi proizvodnje.“

Nataša Borčić iz Biotehnicona je navela primjer HACCP sustava, koji se u Hrvatsku uvodio u tri faze, od 1997. godine kada je bio obvezan samo za izvoznike, do 2006. i 2007. godine kada je obuhvatio sve koji se bave prehrambenim proizvodima.

Nutricionistica Olja Martinić još je jednom apelirala na zadržavanje standarda oko GMO proizvoda u pregovorima sa SAD-om, ističući kako su namjere oko samog uvođenja GMO proizvoda na početku bile dobre i plemenite jer se htjelo postići da ljudi ne budu gladni. Ipak, naglasila je sljedeće: „Po samoj Rezoluciji, SAD ne bi morao posebno označavati GMO proizvode, što može biti opasno. Mi ni dan danas ne znamo jesu li GMO proizvodi opasni po čovjeka. Postoje studije koje pokazuju da su mnoge vrste ugrožene, a isto tako i da su izuzetno štetni za okoliš. “

Ivo Grga izrazio je zadovoljstvo dolaskom hrvatske eurozastupnice Borzan u Split, te se ujedno zahvalio i na pojašnjenju brojnih nedoumica koje je do sada imao. Isto tako je apelirao na medije da više informiraju hrvatske građane o ovoj tematici, jer je ona vrlo bitna, kako za nas, tako i za sve buduće naraštaje koji dolaze.

U završnoj riječi, Biljana Borzan se zahvalila na vrlo konstruktivnoj raspravi i svima se stavila na raspolaganje te zamolila sudionike da predlažu, iniciraju, javljaju svaku novost iz okruženja, jer samim time i amandmani koje će predlagati u Europskom parlamentu bit će još kvalitetniji, a onda je i mogućnost njihova usvajanja jako velika.