Europska unija donijela je zakonsko ograničenje razine umjetnih trans masnih kiselina u prehrambenim proizvodima. Od travnja 2021. njihova maksimalna količina u prehrambenim proizvodima će biti 2 grama na 100 grama masti. Radi se o vrsti nezasićenih masnih kiselina koja je izuzetno štetna za zdravlje, pogotovo krvožilnog sustava. Njihova upotreba je vrlo raširena jer su jeftine i dugotrajne, a najčešće se nalaze u margarinu, polugotovoj i prženoj brzoj hrani.

– Za zakonsko ograničenje trans masti lobiram već dugo i oduševljena sam ovom odlukom. Proizvođači i uvoznici hrane imaju još godinu i pol da se pripreme za nova pravila. Za Hrvatsku je ovo odlična vijest jer se četvrtina svih smrtnih slučajeva pripisuje rizicima povezanima s prehranom. Naši građani znatno više od prosjeka EU umiru od bolesti srca, raka, moždanog udara i dijabetesa, što su bolesti koje se povezuju s prekomjernim unosom trans masti – kazala je dr. Biljana Borzan, članica odbora za zaštitu okoliša, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta citirajući podatke iz nedavno objavljenog izvještaja o stanju zdravlja i zdravstva u EU.

Prema tom izvještaju gotovo je svaka peta odrasla osoba u Hrvatskoj 2017. bila pretila, što je više od prosjeka EU-a (18 % u odnosu na 15 %). Pretilost je sve veći problem i kod djece, u razdoblju 2013.–2014. dosegla je 16,5 %, što je znatno povećanje u odnosu na razdoblje 2001.–2002.

– Zdravstveno stanje nacije je loše i ne popravlja se, kao društvo trpimo veliku štetu u vidu preranih smrti, obiteljskih tragedija, troškova zdravstva i izgubljene radne produktivnosti. To se neće promijeniti polurješenjima poput ad hoc poreza, potrebno je djelovati preventivno, sveobuhvatno i pratiti europske trendove, poput dobrovoljnog označavanja nutritivne vrijednosti hrane tzv. „semafor” sustavom – smatra hrvatska europarlamentarka.

Borzan je sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO) u Europskom parlamentu organizirala konferenciju o potrebi promjena u proizvodnji hrane i jedan od zaključaka je bio da se na razini EU mora donijeti zakonsko ograničenje udjela trans masti. Države članice EU poput Danske, Mađarske i Austrije su donijele slična nacionalna ograničenja, a Europski parlament je 2016. donio rezoluciju kojom podržava takve mjere.

– Danska je ograničenje donijela još 2003. i nakon tri godine počeo je opadati mortalitet od kardiovaskularnih bolesti. U posljednjih deset godina ta zemlja ima najveći pad slučajeva srčanih bolesti u EU. Nije tome pridonijelo samo zakonsko ograničenje, već i kvalitetno provedena informacijska kampanja. Nažalost, većina hrvatskih građana uopće ne zna što su, odnosno kako na zdravlje djeluju trans masti, – upozorila je Borzan.

 Europarlamentarka je financirala anketno istraživanje koje pokazuje da građani RH nisu upoznati s problematikom trans masnih kiselina. Tek 25 posto ispitanika smatra da imaju negativan efekt na zdravlje, 52 posto ne zna ili nema stav, a čak 22 posto misli da pozitivno utječu na zdravlje.