Hrvatska s 12.8 litara čistog alkohola po glavi godišnje i 200 tisuća alkoholičara crni rekorder u Europi

Prekomjerno konzumiranje alkohola, odnosno njegove negativne posljedice, na godišnjoj razini Europsku uniju koštaju 125 milijardi eura i povezano je s nizom zdravstvenih problema poput bolesti jetre, srca i rakom.  Osim zdravstvenih, alkohol izravno ili neizravno uzrokuje čitav niz drugih problema u obitelji, poslu, prometu, razvoju mladih i društvu u cijelosti.

Godišnji prosjek konzumacije u Europi je 10.9 litara čistog alkohola po glavi, dok je Hrvatska negativni rekorder s 12.8 litara. Porazan je podatak da naša zemlja ima 200.000 alkoholičara na 4 i pol milijuna građana.

Članica Odbora za okoliš, zdravstvo i sigurnost hrane Europskog parlamenta Biljana Borzan, postavila je zastupničko pitanje  europskom povjereniku za zdravstvo Vytenisu Andriukaitisu u kojem pita kada Europska komisija planira izraditi novu Strategiju za  alkohol. Radi se o ključnom dokumentu koji državama članicama preporučuje i predlaže mjere za smanjenje prekomjerne konzumacije alkohola.

Borzan je, između ostaloga, pitala Komisiju,  razmatraju li uvođenje novih mjera poput označavanja kalorijskih vrijednosti na bocama alkohola, upozorenja kao na cigaretama ili ograničenja oglašavanja?

“Visoka kalorijska vrijednost nekog slatkiša ili soka danas odvraća mlade od konzumacije i zato je logično da i na ambalaži alkoholnih pića oznake broja kalorija budu obvezne. Mladima i djeci na sve moguće načine treba otežati pristup i konzumaciju alkohola, stoga podržavam i radikalne mjere. Odrasli ljudi su odgovorni za svoje odluke, no na društvu je odgovornost posebne brige o mladima“, smatra Borzan.

Povjerenik Andriukaitis je u nekoliko javnih nastupa kazao kako je kao liječnik sklon novim rješenjima, ali i  kako je potreban politički impuls od strane zemalja članica jer je pijenje alkohola europska tradicija koja zapošljava velik broj ljudi. Pozitivan primjer je Škotska koja je uvela minimalnu dozvoljenu cijenu (minimal unit pricing) za alkoholna pića kako bi ona postala nedostupnija mladima.

“Zadnjih dvadesetak godina postignut je konsenzus da pušenje treba suzbijati aktivnim mjerama i propisima. Rezultati nisu izostali i danas sve manjih broj ljudi puši. To se nije dogodilo samo radi zabrana već se promijenila i svijest građana. Zato je informiranje o štetnim posljedicama prekomjernog pijenja alkohola ključno za njihovo smanjenje” kazala je Borzan.

Bruxelles, 18.prosinac 2014.

Alkohol Djeca Zdravstvo