Tko je kriv za visoke cijene? Borzan udarila po multinacionalnim kompanijama

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan inicirala je saslušanje na Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača o visokim cijenama diljem Europske unije, s posebnim naglaskom na rekordne cijene hrane u istočnoj Europi.

“Prema posljednjem Eurobarometru, većina građana EU smatra da su inflacija i siromaštvo najveći problemi. To je posebno izraženo u zemljama istočne Europe, gdje je rast cijena hrane najveći. Za današnju cijenu 10 jaja u Poljskoj, prije četiri godine ste mogli kupiti 18. U Slovačkoj čak 24. Cijena kruha u Mađarskoj porasla je za 170 posto, u Bugarskoj za 122 posto, a u Hrvatskoj za 65 posto u posljednje četiri godine. U baltičkim zemljama cijene mesa porasle su i do 50 posto. Istovremeno, u zapadnim državama rast cijena uglavnom je ispod 20 posto”, istaknula je Biljana Borzan.

Stručnjaci iz Europske središnje banke i Europske komisije upozorili su da, unatoč padu inflacije, cijene hrane i dalje ostaju visoke. Prema istraživanju koje je provela Borzan, čak 56,4 posto građana Hrvatske zbog inflacije kupuje manje hrane, a velik broj njih poseže za hranom lošije kvalitete.

“Moramo jasno identificirati i sankcionirati one koji iz pohlepe ‘deru kožu s leđa’ građana. Tijekom saslušanja mnogi su upozorili na velike prehrambene multinacionalne kompanije, od kojih svega 11 kontrolira većinu tržišta. Riječ je o kompanijama poput Nestléa, Unilevera, P&G-a, PepsiCo ili Marsa, koje pokrivaju stotine poznatih brendova, a da toga nismo ni svjesni. One ne određuju samo cijene, već i količine i kvalitetu proizvoda dostupnih u pojedinim državama, svjesno izazivajući rast cijena. Tako primjerice boca Coca-Cole u Njemačkoj stoji 1,89 eura, dok u Luksemburgu – zbog teritorijalnih ograničenja – ista ta boca košta 2,89 eura. U istočnoj Europi, unatoč znatno nižem životnom standardu, cijene su iste ili više nego na zapadu”, upozorila je Borzan.

Novi europski zakon koji bi trebao smanjiti teritorijalna ograničenja na tržištu očekuje se tek sljedeće godine. Procjenjuje se kako takva ograničenja potrošače u EU godišnje koštaju oko 19 milijardi eura.