Djeca sve više piju energetska pića puna kofeina i šećera

“Ne preporučuje se djeci, trudnicama i dojiljama” – upozorenje koje stoji na svakoj limenci energetskih napitaka nije tamo iz nečijeg hira i bez valjanog razloga. Usprkos tome, djeca i tinejdžeri ih kupuju bez ikakvih ograničenja, a prodaja im kontinuirano raste. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije 68 posto adolescenata i 18 posto djece redovito konzumira energetska pića.

“Bi li ste dali svom osnovnoškolcu da popije veliku šalicu turske kave s četiri žličice šećera? Većina roditelja ne bi, no kada dijete popije energetski napitak, efekti su slični jer prosječna limenka sadrži 27 grama šećera, 80 miligrama kofeina i druge potencijalno štetne tvari. Litva je nedavno  zabranila njihovu prodaju mlađima od 18 godina. Na razini EU ne postoje propisi i vrijeme je da se nešto poduzme,” najavila je dr. Biljana Borzan, članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta.

Borzan je s britanskim europarlamentarkama Glenis Wilmott i Catherine Stihler pokrenula  radnu skupinu Europskog parlamenta koja će se baviti ovim pitanjem.  Održana je inicijalna radionica na kojoj su bili predstavnici udruga potrošača, javnozdravstveni stručnjaci i predstavnici  građanske inicijative “Energy drinks & kids don’t mix” iz Velike Britanije.

“Veza između djece i energetskih napitaka je problematična na više razina. Prvo je unos velike količine šećera što negativno utječe na ionako značajan problem pretilosti u Europi. Drugo je konzumiranje kofeina, tvari čiji utjecaj na razvoj djeteta tek treba istražiti. Treće je formiranje ukusa kod djece, odnosno navikavanje na izuzetno slatko piće. Četvrto je miješanje žestokih pića i energetskih napitaka koje je popularno među tinejdžerima,” upozorava Borzan.

Europarlamentarci su od povjerenika za zdravstvo i sigurnost hrane Vytenisa Andriukaitisa zatražili službenu poziciju Europske komisije, na što je povjerenik predložio sastanak sredinom travnja.  Andriukaitis je inače bivši ministar zdravstva upravo Litve, države koja je zabranila prodaju tih pića maloljetnicima.

“EU može utjecati na to da upozorenja budu vidljivija ili da se oglašavanjem ne smije ciljati direktno na djecu i tinejdžere. Države članice mogu pak nacionalnim ograničenjima regulirati prodaju poput Litve. Odgovornost je i na trgovcima, proizvođačima, ali i roditeljima. Šokantan je podatak da 40 posto djece koja konzumiraju energetska pića to čine kod kuće,” smatra hrvatska eurozastupnica.

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) je 2013. provela istraživanje o uzorcima konzumacije i podaci su zabrinjavajući. Među djecom ispod 12 godina koji su redoviti konzumenti, njih 60 posto je kazalo da ih pije jer im se sviđa okus, dakle piju ih radi šećera. Još je bizarnije da je 40 posto njih reklo da ih konzumira jer im treba energije!

“Nemam ništa protiv toga da odrasli piju ta pića, i ja ih ponekad konzumiram. Moderan ritam života i rada je takav da ponekad dobro dođu.  No, kakvi su to fizički i psihički iscrpljeni desetogodišnjaci kojima treba energetski napitak da ih “digne”? Radi se o klasičnom ispiranju mozga reklamiranjem, i to djeci koja u toj dobi imaju i viška energije. Nadam se da će sastanak s povjerenikom Andriukaitisom uroditi nekim konkretnim prijedlozima, jer problem neće nestati ako ga ignoriramo”, kazala je Borzan.

Bruxelles, 14. ožujak 2016.

Galerija