Borzan: Neodgovorna upotreba antibiotika dovela do opasnog razvoja superbakterija

Zadnja linija obrane pred superbakterijama – antibiotik kolistin – je pala. U Kini i Danskoj su registrirani slučajevi bakterija koje su otporne na taj lijek koji se koristio samo u slučajevima kada su svi ostali antibiotici bili neučinkoviti.  Neki znanstvenici i medicinski stručnjaci su vijest proglasili prvim znakom nadolazeće bakterijske apokalipse.

“Situacija je ozbiljna i ide na gore, zadnja nova klasa antibiotika je stavljena na tržište još 1987. Od tada nema novih lijekova, a bakterije su razvile otpornost na jedan po jedan postojeći. Možda je dizanje panike ono što nam sada treba, jer su uzročnici razvoja superbakterija neodgovorni poljoprivrednici, pacijenti i liječnici.  Problem je u razini društvene svijesti i neznanju djelovanju i upotrebi antibiotika”, smatra hrvatska europarlamentarka, dr. Biljana Borzan.

Dio odgovornosti leži i na farmaceutskoj industriji. U Akcijskom planu za borbu protiv antimikrobijalne otpornosti iz 2011. Europska komisija navodi razloge zašto farmaceuti ne ulažu u istraživanje i razvoj novih antibiotika. Sve veća ograničenja na upotrebu antibiotika se navode kao jedan od glavnih razloga. Nadalje, relativna jeftinoća antibiotika kao klase lijekova im smanjuje profitnu maržu. Vrijeme upotrebe, odnosno terapije, je ograničeno, što smanjuje  potrošnju i prodaju. Osim toga, jeftini generički lijekovi uzimaju sve veći udio tržišta antibiotika.

“U stručnim krugovima se sve više spominje ideja kako treba drastično dignuti cijene antibiotika kako bi se obeshrabrila njihova pretjerana upotreba i potaklo farmaceutsku industriju da ulaže u njihov razvoj. Svaki put kada nepotrebno uzmete antibiotik ili se ne pridržavate propisane doze, svojoj djeci i unucima kradete mogućnost da se njima jednog dana liječe.  Pronalazač penicilina Flemming je još 1945. upozorio da bi ljudsko neznanje i neodgovornost mogli ugroziti njegovo revolucionarno otkriće”, upozorava Borzan, članica Odbora za zdravstvo, okoliš i sigurnost hrane Europskog parlamenta.

U Velikoj Britaniji pacijenti ocjenjuju svoje liječnike opće prakse i službeni podaci pokazuju da liječnici koji štedljivo propisuju antibiotike redovito dobivaju slabije ocjene. Osim toga, istraživanja pokazuju da 50 posto građana krivo misli da antibiotici liječe virusne bolesti poput upale grla, prehlade ili gripe.

EU je još 2006. zabranila upotrebu antibiotika kao sredstva za ubrzanje rasta stoke. No, neki uzgajivači su antibiotike jednostavno preimenovali u sredstvo za jačanje imuniteta te nastavili s tom praksom. Europska komisija promjenama regulative o veterinarskim lijekovima želi napraviti korak dalje i otvoriti mogućnost da se neki antibiotici proglase “rezerviranima” isključivo za ljudsku upotrebu.

“Predložila sam dvadesetak promjena teksta regulative kako bi se bolje štitilo ljudsko i životinjsko zdravlje, te izbjegao sukob interesa. Komisija želi zabranu izdavanja novih tržišnih dozvola za antibiotike proglašene rezerviranima za ljude. Moj prijedlog ide u smjeru da se s veterinarskog tržišta odmah povuku i neki postojeći antibiotici,” pojasnila je Borzan.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj je otpornost tzv. “zlatnog” stafilokoka (MRSA) na neke antibiotike od 10 do 25 posto, a smrt deset beba u mostarskom rodilištu je uzrokovao otporan soj bakterije Klebsiella.

“Antibiotici su spasili milijune života, značajno produljili prosječan životni vijek, no kao i cjepiva na neki način su žrtva vlastitog uspjeha. Ljudi su zaboravili da svijet bez antibiotika znači umiranje od upale pluća  ili najobičnije porezotine na prstu,” zaključila je hrvatska eurozastupnica.