Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta usvojio je prijedlog hrvatske zastupnice Biljane Borzan da se problem  neopravdane diskriminacije nekih zemalja EU na online tržištu uvrsti u Strategiju jedinstvenog tržišta EU.

“Hrvatski potrošači su često žrtva diskriminacije prema mjestu prebivališta ili tzv. geoblockinga. Najčešće se događa da im online trgovac ili odbija nešto prodati, ili pak dostaviti, a u nekim slučajevima ih trgovac automatski prebacuje na lokalnu stranicu s drugačijim proizvodima ili cijenama. Uz to, nekada se može dogoditi da im trgovac jednostavno naplati više nego kupcu iz neke druge članice EU”, objašnjava Borzan.

Zato je problem diskriminacije na online tržištu jedan od prioriteta njene političke grupe. Čak 25 posto potrošača se žali da ne može kupovati online u drugoj državi članici EU. Prekogranična online kupovina čini tek 14% sve online kupovine. Potrošačke udruge procjenjuju da je dostava u manje države članice dvostruko skuplja nego u veće.

“Online tržište ima veliki potencijal koji bi koristio i hrvatskim trgovcima i potrošačima. Procjena je da bi povećanje online trgovine s trenutačnih 5 posto na 15 posto  bi značilo siguran rast BDP-a na razini Unije za 1,7 posto. Oko 60 posto građana EU preferira online trgovinu jer određene proizvode ne mogu naći na teritoriju svoje države članice, a uz to, internet kupovina je često jeftinija opcija”, kaže Borzan.

Fragmentacija digitalnog tržišta vidljiva je i kod audio vizualnih sadržaja. Europska organizacija za zaštitu potrošača (BEUC) tvrdi da je nezadovoljstvo televizijskim sadržajem najveće upravo u Hrvatskoj, Danskoj i Portugalu. Međutim, potrošači iz tih zemalja ne mogu pristupiti sadržajima koji su ponuđeni dijelu potrošača u drugim članicama EU.

“Prema istraživanju iz 2015., 80 posto potrošača bi radije kupilo sadržaj kada bi im bio dostupan i po razumnoj cijeni, nego posezalo za ilegalnim izvorima”, kaže Borzan.

Tržišne barijere onemogućuju potrošače da uopće kupe sadržaj, ili da legalno kupljeni sadržaj  koriste kada prijeđu granicu. Prema istraživanju EK, procjenjuje se da je šteta prema potrošačima prilikom kupovine digitalnih sadržaja oko 64 milijarde eura na godinu.

 

Bruxelles, 06/05/2016.

Galerija