Hrvatsko-mađarsko-britanska inicijativa za dovršenje koridora Vc

Zastupnici Biljana Borzan, Zita Gurmai i Brian Simpson traže kompletiranje autoceste na paneuropskom prometnom koridoru Vc  koji spaja Budimpeštu preko Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom i nastavlja ka Metkoviću i Pločama

Mogu li se europskim sredstvima završiti dijelovi koridora Vc koji prolaze kroz Mađarsku i Hrvatsku? To je sažetak zastupničkog pitanja Europskoj komisiji kojeg su zajednički postavili mađarska zastupnica Zita Gurmai, hrvatska Biljana Borzan i Britanac Brian Simpson, utjecajni predsjednik Odbora za transport i turizam Europskog parlamenta.

Paneuropski koridor Vc ili europski pravac E73 je ključna prometnica koja prolazi kroz Mađarsku, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu. Cesta duga 702 kilometra počinje kod Budimpešte, prelazi mađarsko-hrvatsku granicu na Duboševici, nastavlja prema jugu i kod Šamca prelazi u BiH. Susjednu državu prolazi punom duljinom u smjeru sjever-jug i kod Metkovića opet ulazi u Hrvatsku.

Dijelovi koridora Vc koji prolaze kroz Mađarsku i Hrvatsku su većim dijelom autocesta punog profila. Ipak, na ključnom spoju, graničnom prijelazu Udvar/Duboševica, obje zemlje nisu završile gradnju. Još oko pedeset kilometara prometnice s obje strane granice je obična dvotračna cesta.

Radi se o prometnici koja spaja dvije zemlje članice EU i prelazi vanjsku granicu Unije. S obzirom na propozicije korištenja sredstava iz EU fondova poput Connecting Europe Facility, Hrvatska i Mađarska bi trebale moći računati na pomoć Europske komisije i EU pri dovršenju i unaprjeđenju infrastrukture na koridoru Vc.

Bolja prometna povezanost značila bi i bolji razvoj, ne samo dijelova dvaju članica EU nego i šireg prostora. Prema podacima iz Eurostatovog godišnjeg regionalnog pregleda, obje regije su na razini NUTS2 u kategoriji ispod  75 posto razvijenosti EU u Hrvatskoj i ispod 50 posto u Mađarskoj, dakle smatraju se krajevima kojima treba dodatna solidarna pomoć zajednice i ulaganje više sredstava kako bi uhvatile priključak s ostatkom EU. Kao takve,  ubrajaju se u najmanje razvijene dijelove i njihovih matičnih zemalja i Europske unije u cjelini.

Nadoveže li se na ovo daleko ozbiljnija gospodarska i socijalna situacija u Bosni i Hercegovini, argumentacija za jačanje koridora postaje snažnijom. Nadalje, zastupnici predlažu Komisiji da svoj doprinos uvjetuje provođenjem strukturnih reformi koje su BiH nužno potrebne.

„Jug Mađarske i Slavonija bi imali višestruku korist od nadogradnje cijelog koridora Vc na puni profil autoceste. Budući da se radi o prekograničnom spoju, Hrvatska i Mađarska s punim pravom trebaju očekivati pomoć Europske komisije . Uklanjanjem uskog grla na granici profitirale bi obje zemlje i EU u cjelini.  O dodatnim vrijednostima koje bi završetak projekta u punoj duljini kroz BiH donio toj zemlji, jugu Hrvatske i cijeloj regiji ne treba niti govoriti. Važnost ovog pitanja prepoznao je i predsjednik Odbora za promet i turizam Europskog parlamenta Brian Simpson čija podrška puno znači“, kaže SDP-ova zastupnica u EP Biljana Borzan.