EU strategija „Od polja do stola“, za koju je hrvatska zastupnica Biljana Borzan parlamentarna izvjestiteljica eurosocijalista, predviđa velike izmjene načina označavanja hrane, kojima se, između ostalog, žele postići javnozdravstveni i ekološki ciljevi strategije.

Upravo to je bila tema rasprave odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, jednog od nekoliko odbora Parlamenta koji, iako nisu nadležni za strategiju, na nju daju mišljenje.

– Strategija predviđa izmjene u sustavu označavanja podrijetla hrane, u kojem postoje rupe za koje smatram da dopuštaju dvojbene marketinške prakse. Na tržištu nalazimo proizvode čija pakiranja „vrište“ domaće, hrvatsko, slavonsko itd., a u njima glavni sastojci uvozni. Jedini način da potrošač to shvati je da pročita deklaraciju na kojoj je propisana veličina slova 3 milimetra. Mislim da je to diskriminacija na štetu građana, – izjavila je Borzan.

Borzan je dodala kako su proizvođači slobodni koristiti uvozne sirovine radi npr. cijene ili dostupnosti, no to nije izlika da se potrošača pogrešno navodi kako je proizvod domaći. Takve prakse su česte kada se radi o maslinama, začinima, suhomesnatim proizvodima i konzerviranoj ribi.

Navođenje zemlje podrijetla je trenutno obavezno za proizvode poput svježeg i smrznutog mesa, ribe i jaja. Strategija razmatra proširenje obveze označavanja zemlje podrijetla za prehrambene proizvode na kojima za koje je sada dovoljna oznaka „proizvedeno u EU“.

– Smatram kako bi se za mlijeko i mliječne proizvode te meso u mesnim prerađevinama također trebala navoditi točna zemlja podrijetla. Isto se odnosi i na med, koji se trenutno može označavati kao „mješavina EU i ne-EU“ sirovine, bez označavanja omjera i zemlje podrijetla, što otvara prostor za lov u mutnom. Podrijetlo hrane je jedna od glavnih odrednica koje utječu na izbor potrošača, stoga podržavam maksimalnu transparentnost , – smatra hrvatska eurozastupnica.

Kao jednu od mjera u borbi protiv epidemije debljine i pretilosti EU će 2022. predložiti obvezne oznake nutritivne vrijednosti hrane na pakiranju. Na zajedničkom tržištu EU se trenutno koristi nekoliko sustava za označavanje, poput „Živjeti zdravo“ u Hrvatskoj, simbola ključanice u skandinavskim zemljama te sustava Nutri-score u Zapadnoj Europi. Njihova upotreba je trenutno dobrovoljna i nije regulirana s razine EU.

– Već neko vrijeme se borim za uvođenje jedinstvene i obvezne oznake na prednjoj strani pakiranja, jer nas nezdrava prehrana i pretilost sve više koštaju kao društvo. Cilj je da oznaka bude jasna i razumljiva, da potrošaču jednostavno „prevede“ deklaraciju o sastojcima te pomogne razaznati koji proizvodi na polici u trgovini imaju bolju nutritivnu vrijednost, – kazala je Borzan dodavši kako će se, kao izvjestiteljica eurosocijalista  na razini Parlamenta, potruditi da mišljenje odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača bude maksimalno uzeto u obzir od strane nadležnih odbora.