Izvjestiteljica Europskog parlamenta za pitanja bacanja i sigurnosti hrane Biljana Borzan organizirala je stručni skup na tu temu u Europskom parlamentu. Glavna tema konferencije, na kojoj je između ostalih sudjelovao i povjerenik Europske komisije za zdravstvo i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis, bila je kako smanjiti bacanje i povećati sigurnost hrane u EU.

“Europska unija, kao jedna od najnaprednijih i najbogatijih zajednica na svijetu, ima moralnu i političku obavezu smanjiti ogromne količine hrane koja se baci svake godine. Odbačena hrana predstavlja i traćenje resursa upotrjebljenih za njenu proizvodnju poput vode, tla, radnih sati, struje, goriva i drugih vrijednih i često ograničenih resursa,“ upozorila je hrvatska europarlamentarka.

Prema procjenama u EU se godišnje baci 88 milijuna tona hrane, pri čemu 53 posto otpada na kućanstva, 19 posto na prerađivače, 12 posto na restorane, 10 posto na primarnu proizvodnju poput poljoprivrede i 5 posto na trgovinski sektor.

Udruga poljoprivrednika COPA-COGECA, FoodDrinkEurope, Eurocommerce, udruga potrošača BEUC, Federacija europskih banaka hrane i Europski ured za okoliš su poslali govornike na konferenciju kako bi predstavili perspektivu i prijedloge tih sektora.

„Situacija u kojoj se 20 posto hrane proizvedene u Europskoj uniji baci ili ne iskoristi, uz štetu od 143 milijarde eura godišnje, je nemoralna i neodrživa! U isto vrijeme, 55 milijuna Europljana si ne može priuštiti kvalitetan obrok barem svaki drugi dan. Komisija poduzima i poduzimat će korake da se to ispravi i tu će nam od koristi biti rad zastupnice Borzan i Europskog parlamenta,“ kazao je povjerenik Andriukaitis.

Najavio je kako će Europska komisija ispitati koje europske propise treba mijenjati ili doraditi kako bi se uklonile prepreke za povećanje doniranja i smanjenje bacanja hrane. Između ostalog, spomenuo je odredbe o oznakama datuma „upotrijebiti do“ i „najbolje upotrijebiti do“ čije značenje razlikuje manje od polovice građana. Nerazumijevanje roka trajanja hrane značajno doprinosi bacanju hrane u domaćinstvima.

„Trenutno pedeset i dva europska propisa utječu na bacanje hrane, na pozitivan ili negativan način. Prije spomenute odredbe o označavanju datuma i propisi o plaćanju PDV-a na donacije su primjeri zakona koje treba mijenjati ili doraditi. U isto vrijeme, potrebno je pooštriti neke higijenske propise i regulativu o pružanju informacija o hrani potrošačima. Ne smijemo kompromitirati sigurnost da bi smo smanjili bacanje hrane, to mi je crvena linija,“ kazala je Borzan.

Izvještaj Europskog parlamenta za smanjenje bacanja i povećanje sigurnosti hrane trebao bi biti dovršen i izglasan do ljeta 2017. Nakon toga Europska komisija, kao izvršno tijelo Unije, preuzima realizaciju mjera koje će Parlament predložiti.

Bruxelles, 30.11.2016.

Doniranje hrane Europska komisija