TTIP: Mogući scenariji

Zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan boravila je prošlog tjedna u SAD-u, kao članica službene delegacije EP-a. Parlamentarna delegacija putovala je u Washington kako bi s američkom stranom razgovarali o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP), sporazumu o kojem pregovaraju Europska unija i SAD i koji izaziva poprilično dilema i kontroverzi i s jedne i s druge strane Atlantskog oceana.

"Tijekom svih sastanaka imala sam dojam da se Amerikanci boje istih stvari kao  mi, snižavanja njihovih viših standarda  na naše niže. No to je stvar perspektive, pri čemu je najbolji primjer tzv. klorirana piletina. U EU piletinu, radi odstranjivanja štetnih tvari, tretiramo vrućom parom, a Amerikanci klorom. Nama je klor neprihvatljiv jer smatramo da je otrovan, a njima je neprihvatljiva vruća para jer smatraju da nije dovoljno učinkovita u uništavanju mikroba. Različiti su pristupi i način razmišljanja, tako da će se oko nekih stvari biti teško dogovoriti jer neće biti nekoga tko će reći da je ovo bolje ili lošije" smatra Borzan.

Primjeri pitanja u kojem će se teško naći srednji put su GMO  i tzv. zaštićeno geografsko podrijetlo proizvoda. U SAD-u  se slobodno proizvode proizvodi s nazivima koji su u EU zaštićeni i nema naznaka da bi oni bili voljni uvesti zabrane. Jedan od predstavnika Ministarstva poljoprivrede je na sastanku ironično upitao europsku delegaciju da mu pokažu gdje se na karti nalazi Mozzarella.

"Za SAD je trenutno puno važniji i kontroverzniji Transpacifički trgovinski sporazum (TPP). On je ušao u 38. krug pregovora, dok je TTIP tek u osmom. Amerikanci računaju da im je EU puno bliža i po kulturi i običajima te da će se s nama puno lakše dogovoriti. Osim toga, oni ne dijele optimizam europskih partnera da bi se pregovori mogli završiti ove godine," kazala je Borzan.

Priča oko TTIP-a može imati više različitih završetaka.

Prvi je da se potpiše u minimalnom obujmu, na način da se samo ukinu postojeće carine između SAD i EU. To bi donijelo određenu ekonomsku korist objema stranama, no budući da su carine ionako male, ne preveliku.

Drugi je da se ukinu i carine i ne-carinske prepreke trgovini poput različitih sigurnosnih i ekoloških standarda u automobilskoj industriji. Međusobne zabrane i neusklađenost propisa prema izračunima Europske komisije puno više guše trgovinu nego carine. To bi podrazumijevalo značajno usklađivanje postojećih zakona s obje strane Atlantika i imalo bi znatno veći utjecaj na trgovinsku razmjenu.

Treći scenarij je da se ukinu carine i restriktivni propisi te uspostavi tzv. regulatorna suradnja. To bi značilo da bi se u budućnosti obje strane konzultirale i koordinirale kod donošenja zakona kako bi bili ujednačeni. Taj ishod bi imao bi najveći utjecaj na trgovinu i političko povezivanje dvaju partnera.

Moguće su i druge kombinacije, ali i da se TTIP uopće ne ratificira radi protivljenja Europskog parlamenta ili jedne ili više zemalja članica.

"Mi još ne znamo kako će TTIP na kraju izgledati ili što će podrazumijevati. Premijer  je najavio kako se izrađuje utjecaj ekonomskog učinka sporazuma na Hrvatsku i to nam je izuzetno bitno. Ali kako se u Dalmaciji kaže, "nije u šoldima sve".  Utjecaj na ekonomiju je ključan, ali je bitno i ovo o čemu ja govorim, od zaštite potrošača, sigurnosti proizvoda, ekoloških standarda i tako dalje. Nastavljam raditi na praćenju TTIP-a i zato sam odmah nakon povratka iz SAD ponovno tražila i dobila pristup "sigurnoj sobi" s pregovaračkim dokumentima", izvijestila je SDP-ova europarlamentarka.

 

Bruxelles, 25.3.2015.

Galerija