Sabor, EU Parlament, Europsko Vijeće - Tko će ratificirati(odbiti) TTIP?

S obzirom na važnost Transatlantskog trgovinskog i investicijskog sporazuma. građanima je potrebno dati sve relevantne informacije. Jedna od njih je i procedura ratifikacije, odnosno koje institucije moraju dati zeleno svjetlo da bi TTIP stupio na snagu. Eurozastupnica Biljana Borzan poslala je Europskoj komisiji pitanje u kojem traži jasan odgovor na to pitanje.

Jasno je da će Europsko vijeće u kojem sjede premijeri, odnosno predsjednici država članica Unije, trebati dati svoj pristanak na TTIP. Borzan je u pitanju tražila razjašnjenje hoće li se odluka trebati donijeti jednoglasno, odnosno hoće li TTIP pasti ako npr. grčki premijer odbije dignuti ruku.

Osim Vijeća i Europski parlament mora dati ili uskratiti podršku sporazumu.

"Nesporno je da će Europski parlament glasati o TTIP-u. Kada su u pitanju ovakvi sporazumi, Parlament odlučuje po proceduri "pristanka" (consent). Dakle, eurozastupnici glasaju "za" ili "protiv", no nemaju mogućnost mijenjanja dokumenta. Glasanje o "pristanku" zahtijeva apsolutnu većinu, odnosno natpolovičnu podršku većine od ukupnog broja zastupnika. Po toj logici, "suzdržan" glas se računa kao protivljenje," pojašnjava Borzan.

Pitanje koje će najviše zanimati građane je hoće li nacionalni parlamenti, u našem slučaju Sabor, glasati o TTIP-u. Prema Lisabonskom ugovoru, nacionalni parlamenti nemaju pravo glasa ako sporazum isključivo pokriva područja koja su pod ingerencijom Europske unije, kao na primjer carine. Ako je pak sporazum "miješan", odnosno pokriva i ovlasti država članica, nacionalni parlamenti se moraju izjasniti.

Predstavnici nacionalnih parlamenata 20 država članica poslali su u srpnju 2014. Europskoj komisiji pismo u kojem traže da se TTIP tretira kao "miješani" sporazum. Potpredsjednik Komisije Maroš Šefčovič je odgovorio kako će to ovisiti o ishodu pregovora jer ni on ni Komisija još ne znaju što će se na kraju ispregovarati. Ipak, na kraju pisma navodi primjer sličnog sporazuma EU s Južnom Korejom koji je izglasan kao "miješani".

"Ako TTIP bude ispregovaran kao što je i zamišljen, mala je šansa da on ne zahvati u ovlasti država članica. Gotovo je sigurno da će pokrivati neke nacionalne politike poput transporta i trgovine uslugama. Naravno, postoji šansa da SAD i EU shvate kako se ne mogu dogovoriti oko većine bitnih pitanja i posljedično zaključe TTIP u manjem obujmu od predviđenog. Tada bi i njegov utjecaj na gospodarstvo i svakodnevni život građana bio manji," komentirala je Borzan.

Jedan od primjera koji govori da se Europska komisija priprema za TTIP u širem obliku je pitanje tzv. regulatorne suradnje. U osnovi se radi o tome da bi vlada SAD i Europska komisija ubuduće jedna drugoj davali zakone na uvid i komentar prije stupanja na snagu. Svrha toga je identificiranje i uklanjanje trgovinskih prepreka iz novih zakona koje pripremaju obje strane.

"Komisija je 4. svibnja objavila prijedlog stajališta o regulatornoj suradnji u TTIP-u i u njemu spominje zakone na "središnjoj" i "ne-središnjoj" razini. Za priču o ratifikaciji su bitni ovi drugi, jer "ne-središnji" zakoni zapravo znače nacionalne propise. U članku 11. jasno piše da će SAD moći preko Komisije davati komentare i prijedloge na nacionalne zakone. Ako to bude tako, smatram da nema govora da Sabor ne glasa o TTIP-u", zaključila je Borzan i dodala kako je regulatorna suradnja područje TTIP-a koje zaslužuje veliku pozornost.

 

Bruxelles, 22. svibanj 2015.

Galerija