Pakiranje domaće – hrana uvozna! Kako zaštititi kupca?

Zastupnica Borzan je najavila donošenje nove regulative koja bi na tržištu Europske unije osigurala učinkovitiju zaštitu prehrambenih proizvoda od krivotvorina, a proizvođačima takvih proizvoda kojima se obmanjuju potrošači – uslijedile bi sankcije u vrijednosti učinjene prijevare

Prema istraživanju BEUC-a (Bureau Européen des Unions de Consommateurs), odnosno europske organizacije potrošača, građanima je podrijetlo prehrambenih proizvoda jedan od najvažnijih kriterija pri kupnji. "Domaće" proizvode preferira čak 70 posto europskih kupaca. Isto istraživanje otkriva kako oznaka "proizvedeno u EU" ne zadovoljava građane, nego žele točnu oznaku zemlje podrijetla.

- Upravo činjenica kako potrošači žele „domaće“, neke je proizvođače (ili – prerađivače) motivirala da hranu iz uvoza pakiraju u ambalažu koja po nazivu ili vizualnom rješenju, sugerira kako se radi o proizvodu iz Hrvatske. Tako ambalaža 'vrišti' od crveno-bijelih kvadratića, a naziv u pravilu ima pridjeve „jadranski“, „dalmatinski“, "plod hrvatskih polja" i slično. Često se radi o maslinovom ulju, maslinama, začinima, suhomesnatim proizvodima i konzerviranoj ribi – objasnila je Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu, na konferenciji za medije naslovljenom „Pakiranje domaće – hrana uvozna! Kako zaštiti kupca?“.

Ovisno o načinu obmane, odnosno sadržaju deklaracije, može biti u pitanju kršenje europskih i hrvatskih zakona ili se pak radi o zakonski sivoj zoni i obmanjivanju potrošača. Zbog takvih situacija koje u konačnici vode ka nekom obliku prevare potrošača, zastupnica Borzan je u dva navrata postavila upite Europskoj komisiji.

U svim slučajevima podrijetlo bi trebalo navesti na način kojim se ne obmanjuje potrošača te tako da se osiguraju jednaki uvjeti tržišnog natjecanja za subjekte u poslovanju s hranom. Države članice odgovorne su za provedbu relevantnih zahtjeva iz propisa EU-a o hrani, to uključuje i sankcije – stoji, između ostalog, u odgovorima Komisije.

- Dakle, do sada je državama članicama bilo ostavljeno da same određuju kazne za slučajeve kršenja ovih propisa. Dobra vijest za potrošače je da je u završnom stadiju procedure Europskog parlamenta nova Regulativa o inspekcijama koja propisuje stroža pravila za odvraćanje od prijevara s deklaracijama i certifikatima vezanim za hranu životinjskog i biljnog porijekla. Tako bi minimalna kazna trebala biti onaj iznos za koji se utvrdi da je protuzakonito stečen kršenjem propisa. Sadašnji propisi RH za obmanu potrošača propisuju maksimalnu kaznu od 70 tisuća kuna. Realno, to je sitniš nekome tko na obmani zaradi milijune – izjavila je Borzan, dodajući kako bi ta regulativa, koja je obvezujuća za države članice, trebala stupiti na snagu do kraja 2017. godine.

Naglašavajući kako u svom radu u parlamentarnim odborima za javno zdravstvo i sigurnost hrane (ENVI), te za zaštitu potrošača (IMCO), vrlo konkretno spaja i kombinira potrebu za sigurnom hranom i zaštitom potrošača, Borzan je istaknula kako je u kvalitetnom parlamentarnom djelovanju nužna i dobrodošla suradnja sa strukom.

- S kompetentnim institucijama i dokazanim stručnjacima, dobivamo stručnu i znanstvenu perspektivu vezanu uz ovakva pitanja koja će biti izuzetno korisna pri predlaganju promjena EU zakonodavstva – zaključila je Borzan, najavljujući daljnju suradnju s Hrvatskom agencijom za hranu, kao i stručnim pojedincima poput redovitog profesora osječkog Poljoprivrednog fakulteta, dr. Gorana Kušeca.

- Ulaskom u Europsku uniju, sve više hrvatskih proizvođača visokokvalitetnih proizvoda koji spadaju u najviši cjenovni razred, pokrenulo je postupke zaštite i označavanja tih proizvoda kroz različite sustave kvalitete kao što je oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla – rekao je dr. Kušec, dodajući kako to koincidira sa sve učestalijim skandalima i otkrivenim prijevarama u svijetu, ali i na području EU. Stoga moramo biti spremni brzo i argumentirano reagirati na takve pojave, a osobito kada je riječ o zaštiti naših kvalitetnih proizvoda koji se vežu uz izvorne pasmine i izvorne sadržaje.

U tom smislu se provode dva velika projekta na nacionalnoj i europskoj razini čiji je cilj, između ostalog, i pravovremeno otkrivanje patvorenih proizvoda i metodama njihovog otkrivanja. Naime, kako ističe dr. Kušec, najčešće se i patvore proizvodi koji spadaju u viši cjenovni rang jer onaj tko to čini, ostvaruje veće zarade. Primjerice, dodavanjem jeftinijeg kravljeg mlijeka u čuveni ovčji sir ili razrjeđivanjem visokokvalitetnog maslinovog ulja.

- Upravo su takve situacije gdje se može tražiti znanstvena potvrda da je neki proizvod autentičan ili krivotvoren. Ovakvom suradnjom s europskim institucijama kao što je Europski parlament, mi možemo razvijati metode kojima bi učinkovito zaštitili proizvode o kojima govorimo – zaključio je dr. Kušec.

 

Osijek, 29. siječanj 2016.

Galerija