Konferencija o razminiranju u Europskom parlamentu

 Borzan: Hrvatska se s problemom mina dosad suočavala sama. Sada je odgovornost i na institucijama EU da osiguraju sigurnost svojih građana

 Zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan je u suradnji s Uredom za razminiranje Vlade RH i Hrvatskog centra za razminiranje organizirala konferenciju pod nazivom "Mine u Hrvatskoj - mine u EU, dokad?". Izložba postavljena u Europskom parlamentu pokazuje fotografije mina u prirodi, metode razminiranja te edukacije mladih o opasnosti mina. Izložene su i makete strojeva za razminiranje te pirotehnička oprema.

 "Htjeli smo pokazati kako je Hrvatska prekrasna zemlja, sigurna zemlja, koja se uspješno suočava sa problemom razminiranja sama. Međutim, odgovornost je i institucija EU da svi njeni građani budu sigurni te smo ovim događajem pozvali na buduću suradnju. Naime, razminiranje se ne može financirati kao zaseban projekt od strane EU. Ono uvijek mora biti uklopljeno u širi projekt poput prekogranične suradnje, poljoprivrednih ili turističkih projekata i slično. Zbog toga je nužna suradnja europskim organizacijama i institucijama koju mi ovom konferencijom koja okuplja hrvatske stručnjake za problem razminiranja te predstavnike nadležnih europskih institucija, želimo pomoći", kazala je Borzan

 Minski sumnjiva područja u Hrvatskoj zauzimaju oko 613 km2. To uključuje prostor 12 županija, a ugrožava 400 000 stanovnika koji žive u blizini tih područja.

 Prema veličini minski sumnjivog područja prednjače 3 županije: Ličko-senjska, Osječko -baranjska i Sisačko-moslavačka županija. Hrvatska je u razminiranje dosad uložila 320 milijuna eura ili 2,4 milijarde kuna, te se čak u vremenima krize ulaganje u razminiranje nije smanjilo. Zastupnica Borzan je istaknula kako su ulaskom u EU, građani Hrvatske postali građani EU, a naš problem je postao problem Europske unije.

 Zastupnica Borzan je još u kolovozu prošle godine postavila pitanje o problemu razminiranja u Hrvatskoj Europskoj komisiji. Povjerenik Johannes Hahn je istaknuo mogućnost financiranja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u skladu s programskim okvirom za razdoblje 2014. — 2020. Okvirom je predviđeno da se naglasak stavi na ona integrirana ulaganja za koja se socio-ekonomskim analizama dokaže da najviše doprinose pametnom, održivom i uključivom rastu pojedine države. Samo za minirane i minski sumnjive površine koje nakon razminiranja budu vraćene poljoprivrednoj namjeni, Hrvatska ima omotnicu od 9,6 milijuna eura.

 Ravnatelj opće uprave za ruralni razvoj Pedro Tarno za programe u Bugarskoj, Hrvatskoj, Poljskoj i Danskoj je pri otvorenju izložbe također naglasio kako je njegova Europska komisija zainteresirana za projekte razminiranja u okviru širih razvojnih projekata.

 Ravnateljica Ureda za razminiranje Dijana Pleština dodala je kako je nemoguće razmišljati o regionalnom i ruralnom razvoju u Republici Hrvatskoj bez da se uzme u obzir minski sumnjiva područja koja koče daljnji ekonomski i socijalni razvoj naše zemlje. Dužnosnici Komisije koji prate ruralne projekte u Hrvatskoj, kao i predsjednik Kluba zastupnika socijalista i demokrata u EU parlamentu Hannes Swoboda te povjerenik Neven Mimica ohrabruju nas da u naše okvire uvrstimo razminiranje kao preduvjet za uspješni razvoj projekata, a time su naglasili i dodatnu važnost pozicije razminiranja u Partnerskom ugovoru.

 

 

Bruxelles, 20. veljače 2014.,

Galerija