Kako europske institucije mogu pomoći Hrvatskoj u razminiranju?

Osim pitanja vezanog uz Transeuropske prometne pravce hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan tijekom kolovoza Europskoj komisiji  postavila je i pitanje o razminiranju minski sumnjivih područja u Hrvatskoj.

- Hrvatska je prošla put od ratom razorene zemlje do punopravne članice EU, no jedan dio naših građana još uvijek živi pod ugrozom mina. Radi se ne samo o izravnoj fizičkoj prijetnji sigurnosti već i o činjenici da su velike poljoprivredne i druge ekonomski iskoristive površine nedostupne njihovim vlasnicima. Kako su ti ljudi sada građani Europske unije zatražila sam angažman europskih institucija, kazala je Borzan.

Pitanje donosimo u cijelosti:

"Primanjem Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, Unija je bogatija za jednu od manjih europskih država. Bogatija je za lijepu jadransku obalu i njezinih tisuću otoka. Bogatija je za silnu raznolikost prirodnih ljepota – od Plitvičkih jezera u gorskom dijelu zapadne Hrvatske, do Kopačkog rita, jedne od najočuvanijih fluvijalno-močvarnih nizina u Europi, smještenog uz Dunav i Dravu na krajnjem istoku Hrvatske.

Nažalost, ulaskom Hrvatske u EU, Unija je dobila i jednu od najtežih posljedica rata vođenog u Hrvatskoj prije dvadesetak godina. Riječ je o problemu minski zagađenih područja Republike Hrvatske. Pri tome se ne radi samo o sigurnosnom, već i ozbiljnom ekonomskom i ekološkom problemu.

Od osnivanja Hrvatskog centra za razminiranje 1998. godine kao središnje, javne ustanove zadužene za organiziranje i provedbu svih aktivnosti protuminskog djelovanja, samo iz državnog proračuna za rješavanje minskog problema Republike Hrvatske je uloženo preko 2,4 milijarde kuna (oko 320 milijuna eura).

Nažalost, time ovaj veliki problem još uvijek nije u potpunosti riješen. Naime, u Hrvatskoj je preostalo još 651 četvorni kilometar minski sumnjivog prostora, s preko 74.000 evidentiranih mina. Pri tome gotovo jedna petina stanovništva Republike Hrvatske živi u neposrednoj blizini takvih minski sumnjivih prostora.

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju ovaj problem više nije samo nacionalni već postaje zajednički problem Unije.

Stoga me, kao zastupnicu koja dolazi iz jednog od minski najugroženijih dijelova zemlje, zanima može li Republika Hrvatska očekivati pomoć u rješavanju minskog problema od strane Europske komisije ili drugih europskih institucija?"

 

Bruxelles, 04.09.2013

Galerija