Europska komisija o prisustvu otrovnih spojeva u ambalaži za hranu

U svom odgovoru na zastupničko pitanje Biljane Borzan Europska komisija uvjerava da je otvorena za sve informacije te da se konstantno znanstveno propituju moguće veze materijala koji dolaze u dodir s hranom i zdravstvenih tegoba.

“Svjesni smo rasprave o potencijalnim negativnim zdravstvenim učincima na ljudsko zdravlje kemikalija u ambalaži za hranu. Svjesni smo i tvrdnji da možda postoji veza između pojave određenih kroničnih bolesti i upotrebe nekih materijala koji dolaze u dodir s hranom. Međutim, nije utvrđena uzročna veza. Jedan od razloga je i nedostatak znanstvenih metoda u epidemiološkim studijama koje to omogućuju. Sustav zaštite javnog zdravlja u ovom se području temelji na Uredbi EZ 1935/2004 s mjerama zaštite kako bi se osiguralo da materijali i predmeti u dodiru s hranom, a koji se stavljaju na tržište EU, ne ugrožavaju zdravlje ljudi.  Uz to, za određene materijale u dodiru s hranom postoji posebno usklađeno zakonodavstvo, primjerice za plastične boce. Samo tvari koje je Europska agencija za sigurnost hrane ocijenila sigurnima mogu se upotrebljavati  u materijalima u dodiru s hranom.”

Ovo je odgovor Europske komisije na pitanje SDP-ove zastupnice u Europskom parlamentu Biljane Borzan o razini sigurnosti hrane ambalažirane u neke materijale. Zastupnica se pozvala na na stručni medicinski časopis Journal of Epidemiology and Community Health koji je nedavno objavio podatke da uobičajena ambalaža za pakiranje i pohranjivanje hrane sadrži kemikalije koje mogu biti opasne za ljudsko zdravlje.

U terminologiji Europske unije takva se ambalaža naziva Food Contact Materials, najčešće se sastoji od plastičnih masa. Prema podacima objavljenima u istraživanju, u materijalima za pakiranje i pohranjivanje hrane koristi se preko 4 000 različitih kemikalija. Formaldehid, koji je dokazano kancerogen, prisutan je u malim količinama u plastičnim bocama i plastičnom posuđu. Koriste se i hormonski disruptori poput bisfenola A, tributilina i triklosana, dakle tvari koje narušavaju normalno lučenje hormona u organizmu.

Šaljući pitanje Europskoj komisiji, Biljana Borzan je navela da najveći problem leži u nedostatku sveobuhvatnih znanstvenih istraživanja koja bi dovela u vezu ili odbacila povezanost dugoročne izloženosti takvim materijalima i raznih bolesti. “Iako znamo da su neke od tih tvari općenito štetne za ljudsko zdravlje, nije poznato u kolikoj mjeri i kojim koncentracijama. Dok nam na raspolaganju ne budu takvi podaci, štetne kemikalije bit će potencijalna opasnost”, naglasila je.

“Briga za javno zdravlje od početka mandata je bila dijelom mojih zastupničkih aktivnosti, a to pretpostavlja otvaranje nezgodnih ili kontroverznih  pitanja”, kaže Biljana Borzan te nastavlja “Zato pratim stručnu literaturu, informacije o istraživanjima i upozorenja da sustav zaštite nije dovoljno efikasan. Moja je zastupnička dužnost upozoravati, tražiti objašnjenja, ustreba li, alarmirati.”

U svom odgovoru,  EK također navodi kako je financirala određen broj istraživačkih projekata poput opsežnog programa pregleda hrane i kontaminanata prehrambenog lanca u okviru programa FP 6 i mreža izvrsnosti CASADE i MoniQA.  Nedavno je objavljen poziv za podnošenje projektnih prijedloga pod nazivom “Održiva sigurnost hrane”, a u tom je okviru tema ”Procjena zdravstvenog rizika od kombinirane izloženosti ljudi većem broju toksičnih tvari povezanih s hranom”.

Više:

http://biljanaborzan.eu/novost/truju-li-se-gradani-kemikalijama-iz-ambalaze-za-hranu-87

http://www.europarl.europa.eu/sides/getAllAnswers.do?reference=E-2014-002723&language=EN

 

Bruxelles, 29. travnja 2014.

Galerija