EU uvodi oznake zemljopisnog porijekla i za nepoljoprivredne proizvode

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta je danas izglasao Mišljenje o uvođenju oznake geografskog porijekla za nepoljoprivredne proizvode.

Europska unije ima ujednačen sustav zaštite poljoprivrednih proizvoda. Zadnji primjer takvog proizvoda koji smo zaštitili je krčki pršut. Međutim, na europskoj razini već dugo traje rasprava o potrebi za uvođenjem geografskih oznaka za nepoljoprivredne proizvode poput slavonskog zlatoveza, paške čipke i slično.

Zastupnica Biljana Borzan je poslala i pismenu inicijativu Europskoj komisiji zajedno s kolegicama s Malte i Italije Dalli i Bonafe tražeći zaštitu nepoljoprivrednih proizvoda i pozivajući se na pravne argumente korištene u zaštiti poljoprivrednih proizvoda kojih se godišnje proda u iznosu 54,3 milijarde eura.

"Uvođenjem takvih oznaka prema Zelenoj knjizi Komisije iz 2014. stvorilo se više od 4 milijuna radnih mjesta i to u najsiromašnijim regijama Europe. Dvije trećine regija iz kojih potječu nepoljoprivredni proizvodi s oznakom zemljopisnog porijekla imaju stopu siromaštva ili stopu nezaposlenosti iznad 20 posto", objašnjava Borzan.

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača je danas izglasao njen prijedlog o potrebi uvođenja jedinstvenog standardiziranog i javnog registra nepoljoprivrednih proizvoda na razini EU. Na taj način će cijeli niz različitih oznaka autentičnosti koji postoji u pojedinim državama članicama staviti pod jedan okvir. To će onemogućiti krivotvorenje, ali i olakšati kupcima da se orijentiraju pri kupnji. 

Naime, čak 57,4 posto proizvođača je prijavilo velike probleme i gubitke zbog zloupotrebe njihove trenutačne oznake zemljopisnog porijekla. Krivotvorine najčešće dolaze iz zemalja Azije gdje krivotvore oznaku, ali i unutar EU gdje se manipulira imenima pa se imenu novog proizvoda manje kvalitete dodaje riječ "kraljevski", "originalni" i slično. Litavska industrija lanenog tekstila se primjerice potpuno ugasila zbog krivotvorina.

"Danas imamo jako puno krivotvorina na tržištu poput lažnog bračkog kamena ili pak škotskog tartana. Autentične predmete od tih materijala proizvode uglavnom mali obrti te im je jako teško ulaziti u  prave bitke s krivotvoriteljima, koje su skupe i dugotrajne. Uvođenjem jedinstvenog europskog sustava smanjila bi se pravna nesigurnost te povećalo povjerenje potrošača pri kupovini", kazala je Borzan.

Oznake zemljopisnog porijekla su i sve veći trend u svijetu. Indija je primjerice  zaštitila određene predmete povezane sa sarijama, slikama i šalovima te uvjetuju trgovačke sporazume njihovim uvažavanjem.

"Većina nas kupuje vodeći se izgledom ambalaže posebice kada smo u stranim zemljama. Bilo kakav žig odmah učini neki predmet zanimljivijim kupcu, ali nažalost i krivotvoriteljima. Zato je nužno stvoriti prepoznatljivu oznaku na razini EU. Tu vidim veliku priliku za male hrvatske obrte i drago mi je što su kolege u Odboru prepoznali važnost te inicijative!", kazala je Borzan.

 

Bruxelles, 23/06/2015.

Galerija