Borzan traži da EU postroži kontrolu etiketa na odjeći i obući

Hrvatska zastupnica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta Biljana Borzan je pitala Europsku komisiju kada će predložiti dugo najavljivana pravila o strožem označavanju tekstilnih proizvoda i obuće.

Ministarstvo gospodarstva je prošle godine u napravilo analizu kojom je ispitivalo podudarnost sastava tekstilnih proizvoda stavljenih na tržište s njihovom deklaracijom. Od 75 ispitanih uzoraka  tekstilnih proizvoda, čak 63 uzorka ne odgovaraju sastavu koji je na deklaraciji. Od obuće su  svi testirani uzorci krivo deklarirani.

"Svi mi kad kupujemo odjeću nerijetko pogledamo etiketu. Sto posto pamuk, proizvedeno u Kini, sve te oznake imaju utjecaj na našu kupnju. Međutim, analize su pokazale da te oznake u Hrvatskoj, ali i na razini EU, u velikom broju slučajeva nisu točne", kaže Borzan.  

Uz pogrešne deklaracije, neki proizvodu imaju etiketu koja kaže da su sva oštećenja na proizvodu poput poderotine ili isplavljene boje namjerna, što značajno smanjuje mogućnost kupca da se žali na proizvod kada ga kod kuće pomnije pregleda.

Krivo deklarirani odjevni proizvodi su i zdravstveni rizik. Odjeća i obuća su prema izvješćima RAPEXa  (Europskog sustava za uzbunjivanje) redovito među najčešćim proizvodima koji se povlače s tržišta, a čak 85 posto takvih proizvoda predstavljaju ozbiljnu ugrozu za potrošače. Po postojećem sustavu  oznaka zemlje proizvodnje, često nije moguće odrediti mjesto proizvodnje krivo označenog tekstila opasnog po zdravlje kako bi se spriječila daljnja distribucija.

Na razini EU se zato već dugo raspravlja o važnosti uvođenja obavezne oznake zemlje proizvodnje koja bi podrazumijevala određene proizvodne i sigurnosne standarde, za razliku od dosadašnjih oznaka koje su uglavnom na dobrovoljnoj bazi.

"Zbog otpora država koje imaju razvijenu industriju, poput Njemačke koja je svoje automobile označava kako njemački proizvod premda je dio dijelova uvozni, Europska komisija je predložila takozvano sektorsko rješenje, gdje bi se stroge oznake proizvodnje uvele samo u sektorima u kojima bi takva izmjena bila jako mali trošak. To su tekstil, odjeća, obuća i pripadajući dodatci, igračke i keramički proizvodi. ", objašnjava Borzan.

"Takvo rješenje je podržala i Hrvatska, a pričala sam i s talijanskim i francuskim kolegama koji su silno zainteresirani za takvu oznaku jer se primjerice oznake "proizvedeno u Italiji" često krivotvore zbog prepoznatljive kvalitete talijanske odjeće i cipela. Zato sam pitala Europsku komisiju, kada će pokrenuti novo zakonodavstvo za strože označavanje i kontrolu  odjevnih proizvoda ", kaže Borzan.

Prema istraživanju Društva "Potrošač" čak 72,8 posto hrvatskih potrošača se izjasnilo da im je podatak o zemlji proizvodnje/podrijetla ključna informacija prilikom svake kupnje. Njih 18,7 posto smatra da je izostavljanje zemlje porijekla iz obavijesti o proizvodu u funkciji skrivanja kvalitete proizvoda. 

 

Bruxelles, 07/04/2016.

Galerija