Borzan: Skupoća organske hrane mora jamčiti kvalitetu

Svjetska potražnja za organski ili ekološki uzgojenom hranom se u zadnjih deset godina povećala četiri puta. Prehrambeni trendovi se mijenjaju i potrošači iz razvijenih zemalja sve više troše na zdravu hranu. Usprkos tome, proizvodnja organske hrane u EU ne prati potražnju jer se ona u 10 godina samo udvostručila. Jedan od razloga sporijeg rasta su i komplicirana EU pravila koja otežavaju klasičnim proizvođačima prijelaz na organsku proizvodnju.

"Mali zeleni list sa zvjezdicama na etiketi nekog prehrambenog proizvoda značajno mu diže cijenu. Građani koji su spremni izdvojiti dvostruko više novca za organsku salatu moraju znati da im EU tom oznakom jamči kako je ona stvarno uzgojena organski. Zato pozdravljam namjeru Komisije, no njihov prijedlog je potrebno izmijeniti kako bi bolje ispunio svoju svrhu", smatra eurozastupnica Biljana Borzan, članica Odbora za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta koji daje mišljenje na nova pravila.

Europska komisija je predložila promjene Regulative o organskim proizvodima kojima želi postići tri cilja: ojačati povjerenje potrošača u EU oznaku za organsku hranu, ukloniti administrativne prepreke za povećanje proizvodnje te izjednačiti prava i obveze proizvođača u svim državama članicama Unije.

Komisija tako predlaže maksimalne razine nenamjerne prisutnosti pesticida u proizvodima. U teoriji je to izvrstan potez, jer kupci organskih proizvoda ne žele hranu koji je tretirana kemikalijama i pesticidima. No u praksi bi takva odredba mogla izazvati probleme proizvođačima.  Na primjer, poljoprivrednik poštujući pravila uzgoji polje organskog kukuruza, ali susjed svoje polje zapraši pesticidima i nenamjerno zagadi njegovo.  Takav kukuruz, iako organski proizveden, ne može biti prodavan kao organski i poljoprivrednik će pretrpjeti štetu.

"Potrebno je uspostaviti sustav koji bi u takvoj situaciji osigurao da se oštećenom proizvođaču nadoknadi šteta jer svoj proizvod neće moći prodati kao organski. Poljoprivredni EU fondovi mogu biti izvor za naknadu štete. Također,  Komisija traži zabranu tzv. miješanog uzgoja, kada na istoj farmi postoji organska i klasična proizvodnja. U praksi će to samo odvratiti proizvođače od organskoj uzgoja jer on podrazumijeva i povećani rizik," objašnjava Borzan.

Zastupnica iz Slavonije je pak pozdravila nove odredbe koje će omogućiti dobivanje grupnog organskog certifikata za male proizvođače. Njima će na taj način biti smanjen administrativni teret, što je i cilj nove regulative.

GMO tehnologija u proizvodnji hrane biljnog ili životinjskog podrijetla  je već u potpunosti isključena iz organske poljoprivrede. Nova regulativa po tom pitanju samo vrši određene korekcije i pojašnjenja, no Borzan smatra da se i kloniranje treba dodati na listu zabrana.

"Amandmanima sam tražila da se i proizvodi od kloniranih životinja i njihovih potomaka ne mogu prodavati pod organske. EU za sada zabranjuje kloniranje životinja radi proizvodnje mesa, no nema garancija da će to tako i ostati. Hrvatska se na tržištu  EU teško može natjecati masovnom proizvodnjom hrane, no organski sektor je naša velika prilika i zato trebamo ostati "GMO free".  Otkad smo ušli u EU, kao da je stigla nova era za organsku proizvodnju u Hrvatskoj. Gotovo 80% organskih proizvođača svoj je urod prodalo u Njemačku, Francusku i druge EU zemlje, " kazala je Borzan. 

Proizvođači koji se sada vode kao organski, jednom godišnje moraju proći inspekciju nacionalnih tijela zaduženih za kontrolu i dobiti certifikat. Komisija u novoj regulativi predlaže da se takva praksa ukine i zamijeni nadzorom temeljenim na stupnju rizika.  Dakle, oni proizvođači koji su bliže potencijalnom izvoru zagađenja ili imaju miješanu proizvodnju bi bili češće kontrolirani. Oni koji su manje rizični, bili bi podložni blažem stupnju kontrole.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u RH je 2003. bilo 130 ekoloških proizvođača, dok se 2013. broj popeo na 1609. Isto tako, površina pod ekološkim uzgojem se od 2010. do 2013 gotovo udvostručila i sada iznosi 40.640 hektara, odnosno 3,12 posto ukupne iskorištene poljoprivredne površine.

 

Bruxelles, 14/05/2015.

Galerija