Borzan s predstavnicima trgovačkih lanaca i HUP-a o doniranju i bacanju hrane

Izvjestiteljica Europskog parlamenta za pitanje bacanja i sigurnosti hrane Biljana Borzan održala je sastanak s predstavnicima trgovačkih lanaca koji djeluju u Hrvatskoj te mreže socijalnih samoposluga i dućana. Sastanak, kojem je tema bila kako unaprijediti okvir za doniranje hrane u Hrvatskoj, održan je u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca u Zagrebu. Borzan je sudionicima također predstavila što se na razini EU radi po pitanju smanjenja bacanja hrane te što su njezini prioriteti kao izvjestiteljice Europskog parlamenta.

 „Hrvatska i EU se nalaze u jednoj šizofrenoj situaciji da se gotovo trećina proizvedene hrane baca, a u isto vrijeme gotovo četvrtini Europljana prijeti siromaštvo. Do 2015. je naplata PDV-a na donacije i nepostojanje pravilnika o doniranju zapravo odvraćalo trgovine i proizvođače u Hrvatskoj od doniranja. Ti propisi su doneseni za vrijeme SDP-ove vlade, no doniranje se nije povećalo u očekivanom obujmu.“, kazala je Borzan.

Predstavnici HUP-a te Kauflanda, Spara, Metroa i Delfina su iznijeli svoje viđenje prepreka s kojima se trgovci susreću kod doniranja.  U zajedničkoj raspravi članova, predložene se mjere za promjene i poboljšanje aktualnih propisa u cilju smanjivanja količina bačene hrane u RH.

Osim u Zagrebu, veliki problem je nemogućnost posredničkih i humanitarnih organizacija da doniranu robu preuzmu i propisno skladište. Osim Crvenog križa i Caritasa malo koja organizacija ima takve kapacitete. To se pogotovo odnosi na kvarljivu robu poput mesa i mliječnih proizvoda.

„Pravilnik o doniranju i oslobađanje od PDV-a su samo prvi koraci ka stvaranju uhodanog sustava doniranja i značajnom smanjenju bacanja jestive hrane. Iz današnjeg razgovora s predstavnicima trgovaca dobila sam niz prijedloga za izmjene i dopune tih propisa kako bi se uklonile određene nelogičnosti i nefunkcionalna rješenja. Zato sam uputila prijedlog predsjednicima saborskih odbora za poljoprivredu, okoliš te zdravstvo i socijalu za održavanje zajedničke sjednice na temu doniranja  i bacanja hrane,“ izjavila je hrvatska europarlamentarka.

Velika količina jestive hrane se na godišnjoj bazi baci u EU (89 milijuna tona) i RH (400 tisuća tona) iz raznih razloga. Neki od njih su legitimni i neizbježni, no značajne količine se bacaju radi loših i nejasnih propisa, slabe koordinacije i potrošačkih navika. Prema procjenama istraživanja kojeg je financirala Europska komisija čak 53% bačene hrane u EU dolazi iz kućanstava. Prerađivački sektor doprinosi s 19%, ugostiteljstvo s 12 %, proizvođači s 11%, a trgovački sektor s 5%.

 „Bacanje jestive hrane je nemoralno i traćenje resursa upotrebljenih za njenu proizvodnju. Svi koji sudjeluju u prehrambenom lancu imaju obvezu poduzeti mjere da se ono smanji, pa tako i trgovci,“ smatra Borzan.

 

Zagreb, 10.1.2017.

 

Galerija